Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Sekcija računovođa HOK-a traži isplatu svih primanja fizičkih osoba na tekući račun
Slijedom medijskih natpisa o prijedlogu da će od 1. siječnja 2023. biti moguće plaće ili druga primanja isplatiti na žiro ili tekući račun, ovisno o odluci samih građana, Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore pozdravlja prijedlog da se smanji administracija, a time i izbjegnu kazne koje su trenutno propisane u slučaju kad se određena naknada ne isplati na zakonom propisani račun. Međutim, upozorava na moguće probleme koje će isto izazvati. Stoga je Sekcija računovođa HOK-a uputila prijedlog Vladi Republike Hrvatske da se sva primanja fizičkih osoba (plaća i drugi dohodak) isplaćuju na tekući račun od 1. siječnja 2023. godine.
Dopis Vladi RH možete preuzeti na dnu stranice.
https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/sekcija-racunovoda-hok-trazi-isplatu-svih-primanja-fizickih-osoba-na-tekuci-racun
Pročitajte više » | Napisano 16.12.2022.
Rješenja sadržana u Vladinim prijedlozima izmjena Zakona o radu i Zakona o trgovini kompromisi su koji samo djelomično uzimaju u obzir i traženja Hrvatske obrtničke komore
Nastavno na aktualni prijedlog izmjena Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili, Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore smatra da se svakom poslodavcu treba ostaviti sloboda odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne, a temeljeno na ekonomskom interesu.
Postavlja se pitanje je li određivanjem 16 radnih nedjelja ujedno limitirana turistička sezona samo na ljetne mjesece te što je s nedjeljama tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad zbog povećane potražnje kupaca poput adventskog perioda?
Kompromis „16 radnih nedjelja“
Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
„Ograničavanje rada trgovina nedjeljom zasigurno će se negativno odraziti na prihode jednog dijela trgovaca, pogotovo onih na priobalnom, ali i nekim kontinentalnim područjima, koji su usko povezani s turizmom. Određivanjem 16 radnih nedjelja sigurno smo limitirali turističku sezonu samo na ljetne mjesece“, ističu iz Ceha trgovine te dodaje da ostaju i druge nedjelje tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad zbog povećane potražnje poput adventskog ili uskrsnog perioda.
Također, ograničavanje rada nedjeljom osobito će pogoditi male obiteljske trgovine u kojima u pravilu nedjeljom radi vlasnik ili član obitelji.
Ne treba zanemariti i informacijski nered koji nastaje uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca budući da kupci neće znati kada je koja trgovina zatvorena odnosno otvorena.
Izmjene Zakona o radu donose odredbu o plaćanju rada nedjeljom najmanje u visini 50 posto redovne satnice. Hrvatska obrtnička komora oduvijek se zalagala da poslodavci adekvatno plate svoje radnike, osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna te poštuju sve zakonske odredbe. Međutim, dodatno povećanje plaće za rad radnika nedjeljom dovest će do preispitivanja ekonomske računice rada nedjeljom odnosno isplativosti na temelju odnosa očekivanih povećanih primitaka i povećanih izdataka (za plaće i svih ostalih troškova rada trgovine nedjeljom).
Nužnost postavljanja jednostavnih i fleksibilnih regulativa
Hrvatska obrtnička komora pozdravlja izmjene Zakona koje se odnose na pojednostavljenje i proširenje mogućnosti dodatnoga rada kao i mogućnost sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove, što je važno za poslodavce koji su imali potrebu kontinuiteta radnog odnosa za sezonske poslove, a do sada nisu mogli takav ugovor sklopiti.
Međutim, nužno je daljnje zakonsko uređenje obavljanja privremenih i povremenih poslova, od kojih se dio obavlja sezonski, a drugi ne ovise o sezoni. Razvidno je kako postoji potreba zapošljavanja na poslovima za koje je sklapanje redovnog ugovora o radu, zbog njihove izrazite kratkotrajnosti. Postojeća regulativa prepreka je brzom i jednostavnom zapošljavanju zbog nefleksibilnih pravila, stoga Komora traži da se zakonski regulira jednostavan postupak zapošljavanja za tu vrstu poslova, u interesu poslodavaca i samih radnika.
Pročitajte više » | Napisano 12.12.2022.
Europska komisija odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.
Republika Hrvatska među prvim je državama Europske unije kojima su odobreni svi programi za novo programsko razdoblje, a Integrirani teritorijalni program s više od milijardu i pol eura omogućit će daljnja ulaganja u razvoj, zelenu tranziciju i boljitak životnog standarda za sve naše građane.
Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine i odobrenja najvećeg razvojnog Programa unutar Kohezijske politike – Programa Konkurentnost i kohezija, Europska komisija odobrila je i posljednji program unutar Kohezijske politike kojeg je Republika Hrvatska poslala na usvajanje - Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.
U okviru Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju je 1,569 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju.
Iznos od 554,76 milijuna eura izdvojen je za Industrijsku tranziciju hrvatskih regija, koja su prvenstveno usmjerena na širenje inovacija kroz uspostavu strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera, na unaprjeđenje regionalne konkurentnosti Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske, na rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti NUTS 2 regija, razvoj poduzetništva u urbanim područjima, podrška razvoju specijalizirane poslovne infrastrukture za MSP-ove potpomognutih i brdsko-planinskih područja, te na razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju.
Za ulaganja u vozni park čistoga gradskog prometa, biciklističku infrastrukturu i digitalizaciju gradskog prometa na raspolaganju su sredstva od 146,55 milijuna eura.
Velik dio dodijeljenih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Programa usmjerit će se na integrirana ulaganja u gradovima i na otocima u okviru razvoja urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, za koja su planirana sredstva od 682,76 milijuna eura.
U cilju razvoja gradova i jačanju njihove uloge kao pokretača regionalnog rasta planiraju se provoditi aktivnosti poput sanacije brownfield područja, vrednovanja, očuvanja, obnove i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ulaganja u višenamjensku kao i modernizaciju i obnovu javne turističke infrastrukture, izgradnje i značajne nadogradnje zelene infrastrukture, uz ulaganja u mjere energetske učinkovitosti.
S ciljem podupiranja razvoja pametnih i održivih otoka ulaganja će se usmjeriti prema integriranim ulaganjima u javnu društvenu i poslovnu infrastrukturu, razvoj zelene i plave infrastrukture, ulaganja u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine, uz ulaganja u energetsku učinkovitost.
Iz Fonda za pravednu tranziciju osigurano je 185,8 milijuna eura za ulaganja koja će doprinijeti ublažavanju učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu kroz jačanje poduzetništva u zelenom i digitalnom gospodarstvu, smanjivanju emisija stakleničkih plinova, diversificiranje regionalnih gospodarstava i povećavanju mogućnosti zapošljavanja radne snage u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji.
Predviđena ulaganja će se provoditi temeljem planova industrijske tranzicije za NUTS 2 regije, odnosno u skladu s teritorijalnim strategijama za ulaganja u gradovima i otocima te teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za ulaganja planirana unutar Fonda za pravednu tranziciju u skladu s principom „odozdo prema gore“.
Izvor:foto: Vecteezy.com
Pročitajte više » | Napisano 08.12.2022.
Održan Okrugli stol o alternativnom rješavanju sporova
Okrugli stol o alternativnom rješavanju sporova (dalje u tekstu: Okrugli stol) održan je 6. prosinca 2022. godine u organizaciji Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u.
Okrugli stol pozdravnim govorima otvorili su predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil i predsjednica Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u Mirjana Magud koji su istaknuli svrhu održavanja Okruglog stola - promocija bržeg, transparentnijeg, kao i financijski povoljnijeg načina rješavanja sporova. Također, razmjena različitih znanja i iskustava, stvaranje povoljnije poduzetničke klime i jačanje konkurentnosti poduzetništva. Gđa Magud istaknula je da Sud časti HOK-a djeluje temeljem Zakona o obrtu i provodi javne ovlasti te na učinkovit, transparentan, jednostavan i brz način rješava sporove iz svoje nadležnosti.
Radni dio započeo je uvodom u temu Okruglog stola od strane tajnice Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u Ivane Šimić, a u stručnom dijelu Okruglog stola, na temu alternativnog rješavanja sporova, sudjelovali su stručnjaci iz ministarstava, centara za mirenje, udruga, visokoškolskog obrazovanja i poslovne prakse.
Ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na temu alternativnog rješavanja potrošačkih sporova i Platforme za online rješavanje sporova, izlaganje je održala Danijela Marković Krstić, voditeljica odjela pri Europskom potrošačkom centru Hrvatska koja je sudionike informirala o namjeri Izmjena i dopuna Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova u 2023. godini, a koja će prvenstveno biti uvjetovana potrebom revizije Direktive o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, kao i Uredbe o online rješavanju potrošačkih sporova. Isto tako, Ivana Radan, viša stručna savjetnica u Službi za normativne aktivnosti iz područja zaštite prava potrošača, Uprave za trgovinu i politike javne nabave Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, sudionike je informirala o novom Zakonu o zaštiti potrošača te je naglasak u izlaganju stavila na prigovore potrošača koje smatra prvim korakom za postizanje sporazuma između trgovca i potrošača.
O izmjenama i dopunama Zakona o mirenju, a koji prijedlog zakona je u pripremi, ispred Ministarstva pravosuđa i uprave, skup je izvijestila Ana Lovrić, načelnica Sektora za propise građanskog i trgovačkog prava. Naglasila je da osnivanjem centara za mirenje u četiri regije (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) se želi unaprijediti i centralizirati postojeći sustav alternativnog rješavanja sporova na razini države bez zadiranja u postojeće sustave koji uspješno funkcioniraju. Arijana Kozlevčar, specijalistica u Sektoru za propise građanskog i trgovačkog prava Ministarstva pravosuđa i uprave i voditeljica projekta „Unapređenja sustava sudskog mirenja“, skupu je prezentirala projekt „Unapređenja sustava sudskog mirenja“ kojeg Ministarstvo provodi od 2020.-2023. godine, a za čiju provedbu je osigurano 1.500.000,00 EUR-a. Glavne aktivnosti projekta su: izrada komparativnih sustava alternativnog rješavanja sporova u Europskoj uniji, edukacija pravosudnog kadra, izrada Priručnika sudskog mirenja i promidžba projekta u medijima.
Jelena Uzelac, viša predavačica, ispred EFFECTUS poduzetničkog studija, izlagala je na temu potrebe za izučavanjem metoda alternativnog rješavanja sporova na visokim učilištima i sveučilištima te je kao primjer dobre prakse istaknula – kolegij „Alternativne metode rješavanja sporova“ u programu specijalističkog diplomskog stručnog studija Poslovno upravljanje – MBA, a koji je jedan od četiri studija u Republici Hrvatskoj koji alternativne metode rješavanja sporova održava kao poseban kolegij.
O iskustvu u postupcima mirenja pri Centru za mirenje pri HGK izlagala je Mirjana Košec, tajnica Centra za mirenje pri HGK koja se posebno osvrnula na potrebu redefiniranja uvjeta za stjecanje statusa ovlaštenog izmiritelja.
Ulogu odvjetnika u približavanju mirenja poduzetnicima, sudionicima Okruglog stola, prezentirala je Sanja Tafra, odvjetnica i predsjednica Upravnog odbora Centra za mirenje pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori te je naglasila kako je uloga odvjetnika u mirenju značajna, ali da je prvenstveno potrebno i korisno odvjetnike educirati u području alternativnog rješavanja sporova. Ističe, u radu odvjetnika, naglasak je potrebno stavljati na poštivanje želja i volje stranaka, a predlaže promjenu termina „mirenje“ u „medijaciju“ za koju smatra da postiže bolji učinak za pristupanje stranaka postupcima medijacije.
Suzana Fugaj, tajnica Centra za medijaciju pri Hrvatskoj udruzi za medijaciju, predstavila je rad Centra za medijaciju Hrvatske udruge za medijaciju i naglasila potrebu redovite edukacije.
O iskustvima mirenja u kolektivnim radnim sporovima izlagala je Blaženka Rogan, menadžerica ljudskih potencijala, miriteljica u individualnim i kolektivnim radnim sporovima, trenerica za miritelje u županijama, sudski vještak i nadvještak, kao i trenerica poslovnih procesa, koja je svoja zapažanja, ali i značajna iskustva u području educiranja izmiritelja, kao i uspješne provedbe različitih medijacija prenijela sudionicima Okruglog stola.
Ana Zbiljski, specijalistica korporativnog prava i tržišne regulative, tajnica mirenja i arbitraže prema Osnovnim načelima i pravilima postupka mirenja i arbitraže u sporovima između društava koncerna Končar - Elektroindustrije d.d., predstavila je način izvansudskog rješavanja sporova u koncernu.
O svijesti potrošača o mogućnostima izvansudskog rješavanja sporova izlagao je Igor Vujović, predsjednik Unije potrošača Hrvatske koji je istaknuo kako je potrebno i dalje raditi na podizanju svijesti potrošača o mogućnostima izvansudskog rješavanja sporova te ih je neophodno educirati u skladu s potrebama digitalizacije.
Na kraju Okruglog stola, na temu promicanja općih uvjeta poslovanja s klauzulom o alternativnom rješavanju sporova kao modaliteta za unaprjeđenje i zaštitu poslovanja članova HOK-a, uz istovremenu zaštitu prava potrošača i ravnoteže ugovornih strana, izlagala je Ivana Šimić, tajnica Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u, a što će biti jedna od glavnih aktivnosti Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u, uz redovne poslove, u 2023. godini.
Pročitajte više » | Napisano 08.12.2022.
Upozorenje - pojava lažnih poruka (phishing)
U posljednjih nekoliko dana zabilježen je povećan broj lažnih poruka kojima se građani obavještavaju da im je stigao povrat poreza kroz sustav ePorezna.
Lažni mailovi imaju naslov ''Vaš zahtjev za automatski povrat poreza je odobren'' te se pretvaraju da dolaze iz sustava ePorezna dok im je stvarna domena porezna-uprava@eidurs-edavki.com
U mailu se također navodi da dolaze od Financijske uprave Republike Hrvatske što ne postoji.
Molimo da građani ne otvaraju navedene poveznice te da ne upisuju osobne podatke na lažnim web stranicama/portalima.
Ispravna stranica/domena Porezne uprave je: https://www.porezna-uprava.hr/
Molimo da navedene mailove izbrišete, te s oprezom postupate prema sumnjivim linkovima, osobito onima s dozom hitnosti.
Za izbjegavanje budućih neugodnosti i/ili mogućih kompromitacija savjetuje se:
• izbjegavati ustupanje svojih lozinki i računa e-pošte drugim osobama ili servisima
• promjena svih postojećih lozinki novima te korištenje drugačije jače lozinke za svaki pojedini internetski servis
• uvijek biti na oprezu kome šaljete povjerljive poruke i/ili podatke
• biti oprezan pri otvaranju privitaka od vama nepoznatog pošiljatelja
Izvor: Porezna uprava
Izvor/foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 06.12.2022.