Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
SME Europe - poziv za prijavu kandidata za najbolje malo ili srednje poduzeće
SME Europe, europska organizacija koja djeluje s ciljem podupiranja malih i srednjih poduzeća, objavila je poziv na natječaj za najbolje malo ili srednje poduzeće (MSP). Pozvani su MSP-ovi da svojim inspirativnim pričama o uspjehu, inovacijama, tradiciji, održivosti ili društvenom utjecaju ostvare šansu za ulazak među najbolje.
Rok za prijavu: 22. listopada 2023.
Postupak prijave:
e-mailom na office@smeeurope.eu
u kopiju e-maila prijave dodati e-mail adresu suncana.glavak@europarl.europa.eu
uz e-mail prijave potrebno je priložiti ispunjenu prijavnicu te kratki video (do 5 minuta) ili tekst o poduzetničkoj priči s kojom se kandidati prijavljuju
prijavnica sa službenim pozivom SME Europe-a i smjernicama priložena je niže u tekstu.
Dodjela nagrada za 10 najuspješnijih priča malih i srednjih poduzeća iz država članica Europske unije bit će organizirana 29. studenoga 2023. u Europskom parlamentu u sklopu SME kongresa u Bruxellesu.
Troškovi puta i smještaja odabranih MSP-ova bit će pokriveni budžetom SME Europe-a.
Više informacija o pozivu možete pronaći ovdje, a ako imate dodatnih pitanja, možete ih uputiti na: office@smeeurope.eu.
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
SME Europe_Prijavnica i smjernice.pdf 1.26 MB
Pročitajte više » | Napisano 12.10.2023.
Mali trgovci pri HOK-u: Ograničite marže, a ne cijene
Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore uputio je traženje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera ograniče na način da postave granicu za visinu marže subjekata, a ne finalnu cijenu proizvoda. Upozoravaju da na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.
Naime, neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi. Također, situacija u kojem je finalna cijena proizvoda manja od nabavne protivna je samom Zakonu u trgovini koji u članku 64. nepoštenim trgovanjem osobito smatra „prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost“.
Iz navedenog razloga, Hrvatska obrtnička komora je stava kako je potrebno izmijeniti Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na način da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode, a ne finalne cijene proizvoda.
Također, Komora je prethodno u dopisu Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja još jednom uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Naglasak je stavljen na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta – na nedjelje i blagdane. Naime, groblja i svetišta nisu obuhvaćena izuzecima od primjene ograničenja rada nedjeljom te im preostaje mogućnost odabira 16 nedjelja godišnje za rad, čime njihovi opstanak i poslovanje postaju upitni jer se kod ove vrste prodaje ne može očekivati prelijevanje prometa u druge dane u tjednu.
Pročitajte više » | Napisano 10.10.2023.
Nove smanjene granične vrijednosti za prehrambene aditive
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj objavilo je vijest o novim smanjenim graničnim vrijednostima za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive koje je usvojila Europska komisija 6. listopada.
Nove granične vrijednosti određene su na temelju stroge znanstvene procjene koju je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) s namjerom da hrana na tržištu EU-a bude što sigurnija za potrošače i da ih se zaštiti od karcinogenih tvari u okviru mjera Europskog plana za borbu protiv raka. Kako navodi Komisija, tim znatno smanjenim graničnim vrijednostima štiti se od patogenih bakterija (npr. Listeria, Salmonella, Clostridia), a ujedno se i smanjuje izloženost nitrozaminima, od kojih su neki kancerogeni.
Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je kako građani Europske unije s pravom očekuju sigurnost hrane te pozvala prehrambenu industriju da što prije provede nova pravila i da, kad god je to moguće, dodatno smanji udio tih tvari u hrani kako bi se zaštitilo zdravlje građana.
Novim strožim ograničenjima uzimaju se u obzir raznolikost proizvoda i uvjeti njihove proizvodnje, a industriji i manjim proizvođačima se daje jasna poruka da je vrijeme za uklanjanje nitrita i nitrata u hrani širom Europske unije i duž cijelog prehrambenog lanca. Kako je navedeno, subjekti u poslovanju s hranom imat će dvije godine da se prilagode novim graničnim vrijednostima.
Uredba Europske komisije 231/2012 u pogledu prehrambenih aditiva nitrita (E 249–250) i nitrata (E 251–252) stupa na snagu 26. listopada i možete joj pristupiti ovdje.
Više detalja o aditivima možete pronaći ovdje, a o Europskom planu za borbu protiv raka ovdje.
Pročitajte više » | Napisano 10.10.2023.
Nagrade Europske unije za ekološku proizvodnju 2023. godine
Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju osmišljene su u okviru Akcijskog plana za ekološku proizvodnju koji je Europska komisija predstavila 25. ožujka 2021. godine u sklopu Europskog zelenog plana. Akcijski plan se sastoji od 23 mjere, a jedan od njegovih glavnih ciljeva je da do 2030. godine 25% poljoprivrednog zemljišta Unije bude u okviru ekološkog uzgoja uz znatno povećanje ekološke akvakulture.
Kako navodi Komisija, povećanje ekološke proizvodnje doprinosi smanjenju upotrebe kemijskih gnojiva, pesticida i sličnih sredstava te pozitivno utječe na bioraznolikost, okoliš i klimu, dugoročnu plodnost tla te na dobrobit životinja; zbog toga ima ključnu ulogu u ostvarenja ciljeva Plana.
Građani EU-a sve više cijene ekološke proizvode što je vidljivo u porastu prometa trgovine na malo ekološkim proizvodima za 128% u posljednjih 10 godina. Daljnji rast povjerenja potrošača u takve proizvode i potražnja za njima ključni su za poticanje poljoprivrednika za prelazak na ekološku proizvodnju, čemu se nastoji doprinijeti i ovim Nagradama.
Program ekološkog nagrađivanja EU-a sastoji se od osam nagrada u sedam kategorija, a cilj mu je prepoznati i nagraditi aktere u cijelom lancu ekološke vrijednosti koji su razvili izvrstan, inovativan, održiv, šire primjenjiv i inspirativan projekt sa stvarnom dodanom vrijednošću za ekološku proizvodnju i potrošnju. Te je kriterije prošle godine, među ostalima, zadovoljio David Pejić iz Hrvatske koji je osvojio Nagradu za najboljeg europskog ekološkog poljoprivrednika.
Kategorije ovih prestižnih Nagrada su, uz najboljeg ekološkog poljoprivrednika i poljoprivrednicu, najbolja ekološka regija, grad i bio-četvrt, najbolji MSP koji se bavi preradom ekološke hrane, najbolji MSP koji se bavi prodajom ekološke hrane te najbolji restoran koji poslužuje ekološki uzgojenu hranu.
Postupak prijava za Nagrade počeo je u ožujku, a bio je otvoren za prijavitelje projekata iz država članica Europske unije.
Ove je godine bilo proglašeno ukupno 24 finalista iz 11 država Unije, od kojih je nagrađeno 8 dobitnika iz Španjolske, Grčke, Portugala, Austrije, Njemačke i Irske. Svečanu dodjelu Nagrada 25. rujna u Bruxellesu zajednički su organizirali Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), Europski odbor regija (OR), COPA-Cogeca i IFOAM Organics Europe uz podršku Europskog parlamenta i Vijeća Europe, kao dio aktivnosti povodom obilježavanja Ekološkog dana Europske unije. Nagrade je uručio povjerenik EU-a za poljoprivredu Janusz Wojciechowski te ostali predstavnici organizatora, a dobitnici su nakon uručenja imali priliku predstaviti svoje projekte široj javnosti.
Više detalja o ovogodišnjim finalistima, dobitnicima, nagradama i postupku prijave može se pronaći ovdje.
Više o dobitnicima prošlogodišnjih nagrada može se pročitati ovdje.
Pročitajte više » | Napisano 10.10.2023.
581. plenarno zasjedanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u rujnu je održao svoje 581. plenarno zasjedanje u Bruxellesu. Glavne teme sjednice bile su: Srednjoročna revizija višegodišnjeg financijskog okvira, Potpora civilnom društvu u području temeljnih prava u državama članicama i zemljama proširenja te građanska inicijativa Europa bez krzna, a ključna mišljenja o čijem se usvajanju glasovalo, osim uz ekonomiju i društvena pitanja, bila su vezana uz ekologiju, poljoprivredu, industriju te položaj Europske unije u svijetu.
Tijekom sjednice EGSO je predstavio novu Vodnu politiku za Europu te pozvao Uniju na jačanje „plave diplomacije“ i zajedničko djelovanje u pogledu Strategije pomorske sigurnosti EU-a. Na zahtjev španjolskog predsjedništva EU-a, govorilo se o Višegodišnjoj strateškoj politici za europsko integrirano upravljanje granicama; istaknuta je važnost zajedničke strategije u pitanjima vanjske i unutarnje sigurnosti, kao i zaštita temeljnih prava i jamstava za slobodno kretanje ljudi unutar Unije. Tema je bila i jačanje okvira EU-a za upravljanje krizama i osiguranje depozita te je naglašena potreba za brzinom, fleksibilnošću, transparentnošću i proporcionalnošću pri njihovom rješavanju.
S obzirom na izazove poput oporavka nakon pandemije, klimatskih promjena i digitalne transformacije, Odbor je predložio Kohezijsku politiku 2.0 koja će biti prilagodljiva, socijalno usmjerena, odgovarati potrebama ljudi i regija te se držati temeljnog načela kohezijske politike „nitko ne smije biti zapostavljen”. Uz to, istaknuta je potreba rješavanja razlika u rastu i konkurentnosti te očuvanja održivosti malih i srednjih poduzeća uz pronalaženje načina za financiranje većih poduzeća, posebno u području strateške tehnologije, poput inicijative STEP.
Uz predstavljanje Srednjoročne revizije Višegodišnjeg financijskog okvira, upućen je poziv na osiguravanje financijskih sredstava za ključne prioritete: potporu Ukrajini, zelenu i digitalnu tranziciju, upravljanje migracijama, zdravstvenu skrb, socijalna prava i gospodarski oporavak; istaklo se kako u praćenje provedbe moraju biti uključene organizacije civilnog društva te da treba uspostaviti održivi fiskalni okvir, povećati administrativne resurse i osigurati mjere za rješavanje nepredviđenih izazova.
Odbor je dao preporuke i o izmjenama okvira gospodarskog upravljanja EU-om koji će biti prikladan za budućnost: pojednostavljenje, transparentnost i mjere smanjenja deficita prilagođene pojedinačnim državama članicama, uz savjetovanje s poslodavcima, sindikatima, organizacijama civilnog društva te s regionalnim i nacionalnim vlastima.
U Evaluaciji Mehanizma za oporavak i otpornost u sredini programskog razdoblja procjenjuje se njegova djelotvornost. Evaluacijom su obuhvaćene i buduće inicijative poput REPowerEU, a rezultate će Komisija uzeti u obzir pri definiranju sljedećih koraka. EGSO je naglasio važnost transparentnih i redovitih ažuriranja napretka u provedbi Mehanizma te pozvao na pojednostavljenje postupaka, pružanje ciljane pomoći malim i srednjim poduzećima, sudjelovanje organiziranog civilnog društva i obvezne nadzorne odbore.
U Smjernicama za zapošljavanje ključnim za smanjenje socijalnih i gospodarskih razlika u Uniji te za stvaranje konkurentnog gospodarstva, EGSO je pozvao države članice da uspostave poticajno okruženje koje će uključivati ciljane potpore, bolji pristup vještinama i kompetencijama te tržištu rada (osobito za ranjive skupine), promicanje cjeloživotnog učenja, održivo zapošljavanje u ruralnim regijama, povećanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzeća i regionalne proizvodnje te poticanje socijalne uključenosti; sve to je posebno važno zbog ozbiljnog nedostatka radne snage u Uniji.
Otporan, održiv i odgovoran lanac opskrbe ključnih sirovina Europske unije, EGSO u trenutačnom geopolitičkom kontekstu smatra glavnim prioritetom za potporu ekologizaciji i digitalizaciji europske industrije. Osiguranje ključnih sirovina trebalo bi uključivati poštivanje socijalnih i ekoloških standarda u svim lancima vrijednosti, uz sankcioniranje nepoštivanja međunarodnih pravila i standarda povezanih s trgovinom.
U Reviziji tržišnih standarda EU-a za poljoprivredne proizvode, Odbor je naglasio svoju predanost zdravoj i održivoj prehrani ključnoj za zdravlje ljudi i dobrobit ekosustava te društva općenito. To iziskuje povećanje dostupnosti i konzumacije održivih proizvoda, educiranje o zdravoj prehrani, reformulaciju proizvoda te proširenje obveznog označivanja podrijetla proizvoda. Važno je ažurirati pravila kako bi bila u skladu s društvenim promjenama i zahtjevima potrošača, a pritom zadržati konkurentnost i dobre radne uvjete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. U kontekstu poboljšanja zdravlja, iznesena je i Globalna zdravstvena strategija EU-a i njena tri prioriteta: bolje zdravlje i dobrobit ljudi tijekom cijelog života, unapređenje zdravstvenih sustava i osiguranja te borba protiv prijetnji zdravlju.
Vezano uz pitanja civilnog društva u području temeljnih ljudskih prava te vladavine prava i demokracije, EGSO je izjavio da smatra neprihvatljivim i zabrinjavajućim što proračun EU-a ima tako malo sredstava za potporu organizacijama civilnog društva te predložio hitno rješavanje tog problema; stalna suradnja i konstruktivna rasprava s civilnim društvom je nužna za osiguranje javne potpore sadašnjih i budućih inicijativa za dobrobit Unije i njenih građana. Kao dobar primjer navedena su postignuća Europske građanske inicijative Europa bez krzna koja je prikupila potporu 1,5 milijuna europskih građana u 18 država članica u manje od 10 mjeseci. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke je naglasio kako želi revitalizirati aktivno sudjelovanje Odbora i u ostalim građanskim inicijativama te im pružiti demokratsku pozornicu putem koje će utjecati na zakonodavstvo Unije.
Usvojena mišljenja dostupna su na hrvatskom jeziku i možete im pristupiti ovdje.
Pročitajte više » | Napisano 09.10.2023.