Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Europska komisija predlaže mjere za smanjenje onečišćenja mikroplastikom i plastičnim peletima
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj objavilo je vijest o novom prijedlogu mjera kojima se namjerava doprinijeti cilju smanjenja ispuštanja mikroplastike u okoliš za 30% do 2030. godine. U okviru Plana, Komisija radi na smanjenju onečišćenja mikroplastikom iz različitih izvora: plastičnog otpada i smeća, nenamjernih ispuštanja (npr. gubitak plastičnih peleta, razgradnja guma ili ispuštanje iz odjeće), kao i namjerne uporabe u proizvodima.
Novopredloženim mjerama za sprečavanje onečišćenja mikroplastikom zbog nenamjernog ispuštanja plastičnih peleta, nastoji se osigurati da svi subjekti u EU-u koji rukuju njima poduzmu potrebne mjere predostrožnosti. Plastični peleti su sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju plastike, a tijekom proizvodnje ili drugih procesa u lancu opskrbe (npr. prijevoza), dio njih može iscuriti u okoliš odakle se ne mogu se ukloniti; s obzirom na to da su nerazgradivi, akumuliraju se u životinjama, uključujući ribe i školjke te ih ljudi konzumiraju u hrani i vodi za piće. Svake se godine u okoliš ispušta između 52 i 184 tisuće tona peleta zbog lošeg rukovanja u cijelom lancu opskrbe; od novih se mjera očekuje smanjenje njihova ispuštanja za do 74%, što će dovesti do čišćih ekosustava te smanjiti potencijalne rizike za zdravlje ljudi.
Zajedničkim mjerama na razini EU-a, omogućit će se stvaranje jednakih uvjeta za gospodarske subjekte. Prijedlog obuhvaća najbolje prakse postupanja za poduzeća ovisno o veličini postrojenja ili djelatnosti prijevoza, obvezno certificiranje i izjave o sukladnosti, metodologiju za procjenu gubitaka te zahtjeve prilagođene MSP-ovima. Prijedlog Komisije bit će dan na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću, a Komisija će nastaviti raditi na smanjenju onečišćenja mikroplastikom u kontekstu provedbe postojećeg i budućeg zakonodavstva.
Ove su mjere nastavak Uredbe Komisije kojom se zabranjuje prodaja mikroplastike i proizvoda kojima je mikroplastika namjerno dodana ili se ona oslobađa pri uporabi, a u skladu s preporukom Europske agencije za kemikalije (ECHA). Uredba široko definira mikroplastiku kao sve organske, netopljive i nerazgradive sintetičke čestice polimera veličine do 5 milimetara, a svrha joj je smanjiti namjerno ispuštanje mikroplastike iz što većeg broja proizvoda uključujući:
granulirani materijal za ispunu koji se koristi na umjetnim sportskim površinama;
kozmetiku koja sadrži mikroplastiku za različite namjene (npr. piling, dobivanje određene teksture, mirisa ili boje i slično);
deterdžente, omekšivače tkanina, šljokice, gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, igračke, lijekove, medicinske uređaje i drugo.
Proizvodi koji se upotrebljavaju na industrijskim lokacijama ili ne ispuštaju mikroplastiku tijekom uporabe nisu zahvaćeni zabranom, ali njihovi proizvođači morat će dati upute o upotrebi i zbrinjavanju. Prve mjere Uredbe, primjerice zabrana mekih šljokica i kozmetike koja sadrži mikrokapljice, počinju se primjenjivati ovih dana jer se njihova uporaba već postupno ukida, a u drugim slučajevima primjenjivat će se nakon prijelaznog razdoblja kako bi se uključenim dionicima dalo vremena za razvoj alternativa i prelazak na njih.
Potreba za rješavanjem pitanja sve veće prisutnosti mikroplastike u okolišu utvrđena je u strategiji EU-a za plastiku, Akcijskom planu za kružno gospodarstvo te u Akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja.
Uredbi o ograničenju namjerno dodane mikroplastike možete pristupiti ovdje.
Najčešća pitanja o ograničenju namjerno dodane mikroplastike i odgovore na njih možete pronaći ovdje.
Najčešća pitanja o mjerama za smanjenje onečišćenja plastičnim peletima i odgovore na njih možete pronaći ovdje.
Pročitajte više » | Napisano 20.10.2023.
Svjetski dan rješavanja sukoba - 19. listopada
Dan rješavanja sukoba globalni je događaj koji se obilježava se od 2005. godine radi popularizacije koncepta mirnog rješavanja sukoba i povećanja svijesti o raznim dostupnim mirnim metodama rješavanja konflikata i sukoba.
Osvještavanje i edukacija o prikladnim načinima rješavanja sukoba doprinosi osobnom rastu, unaprjeđenju međuljudskih odnosa i u konačnici kvalitetnijem i zdravijem društvu.
U skladu s globalnim trendovima i zakonodavnim reformama Hrvatska obrtnička komora (HOK) je dugi niz godina poticatelj, edukator i promotor alternativnog načina rješavanja sporova putem dva neovisna tijela Suda časti i Centra za mirenje.
Posljedice sukoba do kojeg dođe pri poslovanju mogu biti teške, financijski pogubne ako ih se ne rješava pravovremeno te na brz i efikasan način npr. pregovaranjem, posredovanjem, predlaganjem rješenja, medijacijom ili na drugi način koji može biti alternativa redovnom sudskom postupku.
Za razliku od uobičajenog formalnog sudskog postupka u kojem se stranke bore da budu u pravu i da pobjede jedni druge, u postupku medijacije cilj je naći zajedničko prihvatljivo, brzo i učinkovito rješenje koje je u obostranom interesu.
Na Centru za mirenje pri HOK-u u pronalasku takvog rješenja pomažu educirani medijatori s Liste medijatora Centra. U postupku medijacije stranke biraju svog medijatora, osobu od povjerenja koja pomaže da prekinutu komunikaciju, svađu i nerazumijevanje zamijene slušanjem, razumijevanjem i obnavljanjem povjerenja.
Na Sudu časti HOK-a, u prvoj fazi postupka (prethodni postupak mirenja), strankama pomaže educirano osoblje Suda, tajnik Suda ili ovlašteni djelatnik u područnoj obrtničkoj komori ili udruženju obrtnika, kako bi pronašli zajedničko, prihvatljivo rješenje koje će rezultirati sklapanjem nagodbe koja je izjednačena s pravomoćnom sudskom presudom.
Članovi Hrvatske obrtničke komore u slučaju spora sa svojim poslovnim partnerom, potrošačem, državom i slično mogu se obratiti jednom od tijela za alternativno rješavanje sporova. Više na HOK - Usluge rješavanja sporova
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 18.10.2023.
Europska komisija odobrila novu oznaku zemljopisnog podrijetla iz Hrvatske: „Meso turopoljske svinje”
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj objavilo je da "Meso turopoljske svinje" dobiva zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) i taj će naziv biti uvršten na popis 1657 zaštićenih poljoprivrednih proizvoda.
Meso ove autohtone pasmine je, kako je navedeno u dokumentu Europske komisije zaštićene oznake izvornosti (ZOI), tamnije i crvenije boje, kompaktnije mišićne teksture, a termički obrađeno, ono je pri konzumaciji elastično-sočne konzistencije, punog okusa i specifične arome koju daju otopljene masnoće mesa. Dokument, uz ostalo, navodi i da je područje proizvodnje proizvoda „Meso turopoljske svinje” ograničeno na kontinentalnu Hrvatsku te da obuhvaća 13 županija i grad Zagreb. Uzgoj turopoljskih svinja stoljećima je bio važan za egzistenciju lokalnog stanovništva, a bogate šume, posebno hrasta, vodno bogatstvo i umjerena klima Turopolja, oduvijek su pogodovali razvoju svinjogojstva.
Zaštita zemljopisnog podrijetla hrane iz EU na snazi je već godinama, a nakon pristupanja EU-a Ženevskom aktu 2019. godine kojim se omogućuje globalno priznavanje lokalnih neprehrambenih proizvoda te usvajanja Stajališta Europskog parlamenta i Vijeća 12. rujna ove godine, postala je moguća i zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla obrta i industrijskih proizvoda EU-a. Nova pravila zaštitit će velik broj obrtničkih i industrijskih proizvoda poput čipke, stakla, prirodnog kamenja, nakita ili porculana, diljem EU-a i globalno.
Zaštita zemljopisnog podrijetla prehrambenih i neprehrambenih proizvoda važan je mehanizam podrške mikro, malim i srednjim poduzećima tj. obrtima jer im olakšava izlaz na inozemno tržište, čini ih konkurentnijima te im pomaže u borbi protiv krivotvorenih proizvoda, ali i podiže razinu svjesnosti o tradicionalnim proizvodima manje razvijenih regija, štiti zanimanja u obrtničkom sektoru, stvara nova radna mjesta i privlači turiste.
Izvorni članak Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.
Popis svih zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda nalazi se u bazi podataka eAmbrosia, a više informacija dostupno je na stranicama Sustava kvalitete EU-a.
Stajalište Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode usvojeno 12. rujna, možete pronaći ovdje.
Pročitajte više » | Napisano 18.10.2023.
Jutarnja kava s Algebrom: Što su vaučeri za poboljšanje digitalnih vještina i kako ih iskoristiti za razvoj tvrtke?
Malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima u Hrvatskoj na raspolaganju je čak 10 milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjenih digitalnoj transformaciji, stoga je cilj Jutarnje kave u Algebri informirati ih o tome kako bezbolno proći digitalnu tranziciju poslovanja uz poboljšanje digitalnih vještina zaposlenika.
Ideja je olakšati mogućim korisnicima da iskoriste priliku i upoznaju stručnjake iz područja obrazovanja i EU fondova, koji će im pružiti dublje razumijevanje ključnih koraka u prijavi i pomoći pronaći najbolja rješenja za organizaciju.
Mjesto: Visoko učilište Algebra, Gradišćanska 24, Zagreb (predavaonica Steve Jobs)
Datum 27. 10. 2023., od 10:00 do 12:00 sati
Web: Iskoristite vaučer za digitalne vještine zaposlenika - Algebra
Program:
10:00 - 10:05 Uvod
• Anny Brusić, direktorica HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika
10:05 - 10:15 Vaučeri za digitalizaciju
• Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre
Što su vaučeri za digitalizaciju, što ih razlikuje od tzv. HZZ vaučera, zašto je ulaganje u edukaciju neizostavni korak u digitalnoj transformaciji.
10:15 - 10:45 Naglasci poziva Vaučeri za digitalizaciju
• Martina Bašić, rukovoditeljica odjela za prijavu i provedbu EU projekata
Pregled poziva, kako se prijaviti, primjeri uspješnih projekata, izazovi i rizici.
10:45 - 11:25 Pregled portfolija mogućih rješenja za vašu tvrtku i najnovijih trendova u svijetu tehnologije i poslovanja
• Vicko Škerlj, voditelj korporativne prodaje
• Arsen Šolić, voditelj e-Leadership MBA studija
• Dragutin Živković, rukovoditelj poslovnog područja
11:25 – 12:00 Q&A uz kavu, fingerfood i networking
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 18.10.2023.
Program potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka
U „Narodnim novinama“ broj 115/2023 od 6. listopada 2023. godine objavljen je Pravilnik o provedbi Programa potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka donesen Odlukom Vlade Republike Hrvatske 31. kolovoza 2023. godine.
Obavještavamo sve zainteresirane podnositelje da Pravilnik stupa na snagu 14. listopada 2023. godine. Rok za podnošenje zahtjeva završava 28. listopada 2023. godine.
Zahtjev se podnosi Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju na obrascu Zahtjeva za potporu.
Preporučenom pošiljkom na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10 000 Zagreb s naznakom: „Potpora za male mljekare“.
Uz Zahtjev za potporu podnositelj prilaže:
popunjenu i ovjerenu Izjavu o poslovnim subjektima koji su međusobno povezani vlasničkim ili drugim odnosima, ili
popunjenu i ovjerenu Izjavu da nemaju poslovnih subjekata koji su međusobno povezani vlasničkim ili drugim odnosima,
popunjenu i ovjerenu Izjavu o primljenim potporama za podnositelja i sve njegove povezane subjekte (ako ih ima)
Obrasce Zahtjeva te Izjave objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju za svojim službeni stranicama: https://www.apprrr.hr/program-potpore-malim-mljekarama-za-nadoknadu-troskova-sabiranja-mlijeka/
Cilj Programa je pružanje financijske pomoći subjektima koji su suočeni s problemima uzrokovanim povećanjem troškova goriva koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja te uzrokuju značajno povećanje troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za preradu. Zbog iznimno velikog povećanja cijene goriva, subjekti u sabiranju i transportu mlijeka dovedeni su u situaciju manjka likvidnosti i generiranja gubitaka.
Dodjelom potpore zadržala bi se postojeća razina proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućio nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj.
Foto: pixabay.com
Pročitajte više » | Napisano 16.10.2023.