Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Pravo obrtnika na naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi bolesti i za vrijeme samoizolacije
Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom virusa COVID-19, donosimo uputu o ostvarivanju prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja i samoizolacije obrtnika i radnika.
OBOLJELI OD KORONAVIRUSA
Oboljeli od koronavirusa ostvaruju pravo na bolovanje kao i kod svake druge bolesti, pa tako:
obrtnici ostvaruju pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a od 43. dana bolovanja
radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće tijekom prva 42 dana bolovanja na teret poslodavca, a od 43. dana na teret HZZO-a.
Za utvrđivanje visine naknade za obrtnika uzima se prosječna mjesečna osnovica za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila bolest, smanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez. Na koju je osnovicu obrtnik obvezan plaćati doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje zavisi od toga kako utvrđuje dohodak:
ako dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga osnovica u 2020. godini iznosi:
5.682,30 (osnovica za obračun doprinosa) – 1.136,47 (mirovinsko osiguranje) = 4.545,83
ako ima određen paušalni dohodak osnovica u 2020. godini iznosi:
3.496,80 (osnovica za obračun doprinosa) – 699,36 (mirovinsko osiguranje) = 2.797,44
ako iskazuje dobit osnovica u 2020. godini iznosi:
9.616,20 (osnovica za obračun doprinosa) – 1.923,24 (mirovinsko osiguranje) = 7.692,96
Za radnike, osnovicu za naknadu plaće čini prosječna plaća koja je radniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci.
Naknada plaće zbog bolovanja obračunava se prema naprijed utvrđenoj osnovici osiguranja (neto osnovica) u visini 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, a potom 80% do kraja bolovanja.
Najniži mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme iznosi 25% proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna. Najviši mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme na teret HZZO-a iznosi 4.257,28 kuna (proračunska osnovica uvećana za 28%).
Osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa i kojima je vještačenjem Službe za medicinu rada HZJZ-a utvrđena profesionalna bolest (dokazan je povećan rizik zaraze u određenoj djelatnosti) imaju pravo isplatu pune naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad od datuma nastanka bolesti.
ZDRAVE OSOBE U SAMOIZOLACIJI
Kod zdravih osoba u samoizolaciji, naknadu od prvog dana i obrtnicima i radnicima isplaćuje HZZO, u iznosu od 100% od osnovice za naknadu, s time da maksimalna naknada iznosi 4.257,28 kn za mjesec dana. O pravu na naknadu plaće odlučuje se, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja na osnovi tiskanice „Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad“ koju osiguraniku izdaje izabrani doktor. Zahtjev za naknadu plaće osiguranici mogu uz propisanu dokumentaciju neposredno podnijeti HZZO-u elektroničkom poštom bez prilaganja Izvješća, a HZZO će podatke o privremenoj nesposobnosti po osnovi uzroka D0 - izolacija preuzeti putem CEZIH-a. Ako osiguranik nije u mogućnosti priložiti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca istu će HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem.
Elektronički proslijeđen zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja tereti sredstva HZZO-a mora sadržavati ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), presliku osobne iskaznice, kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.
E-mail adrese na koje osiguranici mogu podnijeti zahtjev za naknadu plaće objavljene su na web stranici HZZO-a u rubrici „Kontakti za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja“, dostupno OVDJE. https://www.hzzo.hr/kontakti-za-ostvarivanje-prava-iz-obveznog-zdravstvenog-osiguranja/
NJEGA DJETETA U SAMOIZOLACIJI
U situaciji u kojoj niti dijete niti roditelj nisu zaraženi koronavirusom, nego je djetetu zbog kontakta sa zaraženom osobom propisana mjera samoizolacije načelno se roditelji ponašaju uobičajeno (odlaze na posao). Međutim, ako se radi o djetetu koje ne može biti samo kod kuće, a roditelji obavljaju posao kojeg nije moguće raditi od kuće, trebaju otvoriti bolovanje za njegu člana obitelji. Naknada za bolovanje roditelja će se obračunati prema odredbama o privremenoj nesposobnosti za rad radi njege člana obitelji:
njega djeteta do navršenih 3 godine starosti - naknada iznosi 100% od osnovice za naknadu i traje najviše do 60 dana
njega djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti - naknada iznosi 70% od osnovice za naknadu i traje najviše do 60 dana
njega djeteta starijeg od 7 godina - naknada iznosi 70% od osnovice za naknadu traje najviše do 40 dana
Navedene naknade od prvog dana obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da naknade ne mogu iznositi više od 4.257,28 kuna mjesečno. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
Pravo na bolovanje roditelj može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj odnosno životni partner), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.
Naknada plaće može se isplatiti na teret sredstva HZZO-a samo pod uvjetom da prije dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ima ostvaren staž osiguranja, što znači da radi najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako osiguranik taj uvjet ne ispunjava, za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti pripada mu naknada plaće u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme, što iznosi 831,50 kuna (proračunska osnovica za 2020. godinu 3.326,00 kuna x 0,25).
Pročitajte više » | Napisano 30.10.2020.
Službeni izvadak elektroničkim putem dostupan u Obrtnom registru
Kroz Obrtni registar napokon je moguće i elektroničkim putem preuzeti službeni izvadak. Donedavno se to moglo učiniti isključivo u Uredima državne uprave u županijama nadležnim za gospodarstvo i to fizičkim putem, uz obvezu plaćanja pristojbe dok je sustavom Obrtnog registra online bilo moguće preuzeti isključivo neslužbenu kopiju.
To je izazvalo mnogo problema, pogotovo u prvom razdoblju koronakrize kad je na snazi bila mjera ograničenog kretanja građana, a fizička distanca jedna od najvažnijih mjera zaštite
Hrvatska obrtnička komora upozoravala je na ovu nelogičnost s obzirom da se radi o istom dokumentu koji bi trebao biti jednakovrijedan preuzimanjem u digitalnom obliku.
Također, HOK smatra da je nužno sve procese i procedure pojednostaviti te najveći broj potrebnih dokumenata učiniti dostupnim u digitalnom obliku kako bi se olakšalo poslovanje i uštedilo vrijeme obrtnika.
Hrvatska obrtnička komora zahvaljuje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu pravosuđa i uprave što su uvažili primjedbe i omogućili digitalizacijom još veće uštede obrtništvu.
Pročitajte više » | Napisano 30.10.2020.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Javni poziv „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za 2020. godinu
Predmet ovog Otvorenog javnog poziva dodjela je bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za projekt „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za 2020. godinu. Poziv je namijenjen učenicima srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u sustavu vezanih obrta po Jedinstvenom modelu obrazovanja sufinanciranjem troškova školovanja.
Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Otvorenog javnog poziva je 77.490.000,00 kuna, od čega je: - iznos sredstava iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. 65.866.500,00 kuna (85%) - iznos nacionalnih sredstava 11.623.500,00 kuna (15%).
Iznos, intenzitet potpore i način isplate
Iznos potpore je 18.000,00 kuna za školsku godinu 2020./2021. (rujan 2020. godine - kolovoz 2021. godine).
Intenzitet potpore je 100% te se sredstva za odobrene potpore isplaćuju se korisnicima u dva obroka: - I. razdoblje: rujan 2020. godine - veljača 2021. godine, isplata u I. kvartalu 2021. godine, - II. razdoblje: ožujak 2021. - kolovoz 2021. godine, isplata u II. kvartalu 2021. godine.
Intenzitet potpore označava udio sredstava s kojim davatelj potpore sudjeluje u financiranju prihvatljivih aktivnosti. Informacije o statusu raspoloživih sredstava objavit će se na mrežnim stranicama Ministarstva (gospodarstvo.gov.hr).
Način podnošenja prijave za dodjelu bespovratne potpore
Cjeloviti tekst Projekta i popratna dokumentacija sastavni je dio ovog Otvorenog javnog poziva i raspoloživa je na mrežnim stranicama Ministarstva.
Prijava za dodjelu bespovratne potpore dostupan je OVDJE.
Postupak odobravanja potpore
Sredstva se odobravaju Podnositeljima prijave koji udovoljavaju administrativnim uvjetima za dodjelu potpore sukladno ostvarenim bodovima do konačne raspodjele ukupnog iznosa raspoloživih proračunskih sredstava namijenjenih za ovaj Projekt.
Otvoreni javni poziv objavljen je na mrežnim stranicama Ministarstva, a prijave se zaprimaju od 27.listopada do 30. studenog 2020. godine, odnosno do iskorištenja sredstava.
Pročitajte više » | Napisano 29.10.2020.
Stožer civilne zaštite RH donio Odluku o ograničavanju okupljanja i uvođenju nužnih epidemioloških mjera i preporuka radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja
S obzirom na epidemiološku situaciju, Stožer civilne zaštite RH donio je Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja.
Odluka stupa na snagu 27. listopada 2020. godine.
Tekst Odluke možete pronaći OVDJE. https://www.hok.hr/sites/default/files/inline-files/Odluka%20-%20okupljanja.pdf
Pročitajte više » | Napisano 27.10.2020.
HZZ objavio potpore za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovanje Koronavirusom (COVID-19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla
Na stranicama HZZ-a objavljene su nove potpore vezane uz mjeru skraćivanja radnog vremena.
Radi se o potpori za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovanje Koronavirusom (COVID-19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla, a ciljana skupina jesu poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju 10 i više radnika.
Novine jesu:
Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od 70% mjesečnog fonda sati, u visini najviše do 2.800 kn mjesečno neto po radniku.
Pojedini radnik može provesti do 70% mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena. Potpora se ne može koristiti za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili u razdobljima u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ta razdoblja nisu vezana uz predmetnu mjeru skraćenog radnog vremena.
Ako poslodavac ima obvezu isplate naknade plaće koja nije vezana uz predmetnu mjeru, obveza ima pravo prvenstva, te se za isto razdoblje se ne može koristiti mjera skraćenog radnog vremena.
Na isplatu mjere ne utječe činjenica ako je radnik dio mjeseca primao naknadu plaće po nekoj drugoj osnovi, a dio mjeseca po osnovi korištenja predmetne mjere.
Poslodavac za vrijeme korištenja Potpore ne smije:
I. određivati prekovremeni rad radnicima za koje je dodijeljena potpora;
II. zapošljavati radnike na radna mjesta koja mogu obavljati radnici za koje koristi potporu;
III. koristiti rad ustupljenih radnika odnosno povremeni rad učenika ili studenata;
IV. ugovoriti ili naložiti rad na izdvojenom mjestu rada (rad na daljinu) radnicima za koje je dodijeljena potpora.
Izmjenama je pojašnjeno da se pad prihoda/primitaka treba dokazati za svaki mjesec za koji se traži potpora te da se prihodima/primicima smatraju podaci o vrijednosti isporuka dobara i usluga iskazanih pod točkama I., II.1., II.2. i II.3. Obrasca PDV neovisno o njihovoj prirodi, strukturi i načinu obračuna. Iznimno, poduzetnici koji relativnu većinu svojih prihoda/primitaka ostvaruju isporukom dobara i usluga za koje pravo oporezivanja imaju druge države, a takve izlazne račune ne iskazuju na PDV obrascu, mogu dokazivati pad prihoda i drugom vjerodostojnom dokumentacijom uz navođenje članka Zakona o PDV-u koji regulira takva izuzeća.
Ukinuta je obveza poslodavaca da dostavljaju tjedne rasporedne radnog vremena za svakog pojedinog radnika. Evidenciju o radnom vremenu poslodavci su i dalje dužni dostaviti, a dovoljan je potpis odgovorne osobe kod poslodavca.
Ako poslodavac zbog objektivnih razloga nije u mogućnosti najaviti izmjene dostavljenog rasporeda, ima mogućnost osigurati vjerodostojan dokaz u svojim poslovnim evidencijama o izvršenim izmjenama.
Prigovori se upućuju u Područni ured/službu, Odjel mjera aktivne politike zapošljavanja.https://mjera-orm.hzz.hr/skracivanje-radnog-vremena/
Više informacija dostupno je OVDJE.
Pročitajte više » | Napisano 26.10.2020.