Izdvojene novosti


Održana 2. međunarodna konferencija HUAS-a

Održana 2. međunarodna konferencija HUAS-a

Dana 20. studenoga, u Kongresnom centru Hotela Antunović, Hrvatska udruga auto struke uspješno je organizirala 2. međunarodnu konferenciju HUAS-a, kojoj je prisustvovao potpredsjednik HOK-a Antun Trojnar.

Cilj udruge je konačno dovesti u red tamnu zonu poslovanja koja je prepuna nezakonitosti i nepravilnosti, čime se negativno utječe na okoliš i prirodno okruženje. Monopolistički položaj osiguravatelja, nametanje niskih satnica i česte nagodbe stvaraju kaos na tržištu. Udruga se zalaže za rješavanje tih problema u skladu s europskim zakonodavstvom, s naglaskom na dobrobiti svih dionika.

Na konferenciji su istaknuta postignuća u protekloj godini, uključujući ukidanje niskih satnica od samo 13 eura nametnutih monopolističkim osiguravateljima. Suradnja s Ministarstvom financija rezultirala je novim Zakonom o obaveznom auto osiguranju, a suradnja s osiguravateljima i servisima donijela je značajan napredak.

Udruga ima jasan cilj osigurati zamjenska vozila za oštećenike, slijedeći primjer Slovenije.

U 2024. godini, fokus će biti na izradi potpuno novog Zakona o zbrinjavanju otpadnih motornih ulja i drugih materijala iz auto industrije. Ovaj napor provodit će se u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Pročitajte više » | Napisano 28.11.2023.

Vijeće Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH)

Vijeće Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH)

Ministri i ministrice poljoprivrede i ribarstva EU-a održali su 20. studenoga sastanak na kojem se razgovaralo o ribolovnim mogućnostima za 2024. te o budućnosti europskih ruralnih područja.

Kao što je izjavila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, ruralna područja tkivo su našeg društva, temelj našega gospodarstva te ključan dio našeg identiteta i gospodarskog potencijala. Ta područja pokrivaju više od 80 % teritorija EU-a, u njima živi 30 % stanovništva EU-a i imaju ključnu ulogu u doprinosu gospodarskoj snazi EU-a, zelenoj i digitalnoj tranziciji, očuvanju kulturne baštine te u osiguravanju održivosti, sigurnosti i autonomije prehrambenih sustava Unije, što je iznimno važno u aktualnom geopolitičkom kontekstu.

Kako bi pomogla ruralnim područjima da zadrže te ključne uloge, Europska je komisija u svojoj Komunikaciji 2021. godine iznijela Dugoročnu viziju ruralnih područja EU-a do 2040. i u njoj pružila smjernice za razvoj i blagostanje tih zajednica i područja. Vizija sadrži deset zajedničkih ciljeva, a podržana je Paktom za ruralna područja i Akcijskim planom. Komunikacija je bila prvi dio procesa ostvarivanja ciljeva Vizije unutar okvira Zajedničke poljoprivredne politike i fondova kohezijske politike, a postavila je cilj da 2023. razmotri uspjeh provedenih mjera i istakne područja koja treba poboljšati. U sklopu tog cilja, Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo predstavilo je Zaključke o Viziji te ih jednoglasno odobrilo.

Zaključci se temelje na savjetovanju sa različitim dionicima, a u njihovu pripremu bili su uključeni dokumenti Komisije, Parlamenta, Europskog odbora regija te Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, izvješća s konferencija o Ruralnom paktu iz Bruxellesa 2022. i Švedske 2023. te preporuke Foruma o ruralnoj politici koji su Komisija i španjolsko predsjedništvo održale u rujnu ove godine.

Zaključci Vizije naglašavaju kompleksnost i raznolikost ruralnih područja te ističu specifične izazove s kojima se ona suočavaju, kao što su starenje i smanjenje broja stanovništva, rodni jaz, ograničena povezanost, nedovoljno razvijena infrastruktura i nedostatak mogućnosti zapošljavanja. Vijeće je kao odgovor na te izazove naglasilo nužnost sveobuhvatnog pristupa utemeljenog na suradnji lokalnih i regionalnih vlasti sa stanovništvom ruralnih zajednica, uz potporu usklađenih politika i instrumenata EU-a. Istaknuta je i važnost digitalne tranzicije, inovacija, vještina, ulaganja, dostupnijih javnih usluga i poboljšanja infrastrukture te potreba za jednostavnijim i pristupačnijim administrativnim postupcima kako bi se potaklo ruralne aktere na razvoj i provedbu novih projekata.

U zaključcima se spominje i utjecaj demografskih promjena na ruralna područja te se poziva na pronalaženje rješenja za privlačenje mladih poput olakšavanja pristupa financiranju i zemljištu, pružanja mogućnosti za rad i osposobljavanje te uključivanja u donošenje odluka na lokalnoj razini. Vijeće ističe i nužnost mjera potpore za žene, kako bi se stvorili uvjeti za njihovo ravnopravno sudjelovanje u poljoprivredi.

Naposljetku, Vijeće je pozvalo Komisiju da razmotri preoblikovanje Vizije u cjelovitu strategiju EU-a za ruralna područja, a države članice da se uključe u Pakt za ruralna područja i razviju strategije i akcijske planove na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Vezano uz ribarstvo, Vijeće je razgovaralo o prijedlozima Komisije o ribolovnim mogućnostima u Atlantskom oceanu i Sjevernom moru te o Ribolovnim mogućnostima u Sredozemnom i Crnom moru za 2024. Stokovi na koje se ti prijedlozi odnose su oni kojima EU i susjedne države koje nisu članice EU-a upravljaju samostalno ili putem sporazuma u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom. Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u prosincu, očekuje se postizanje dogovora o ograničenjima ulova za većinu komercijalnih ribljih stokova za sljedeću godinu, zajedno s nacionalnim kvotama za svaku vrstu. Komisija po prvi put, predlaže za devet stokova utvrđivanje ograničenja ulova za dvije do tri godine, tzv. „višegodišnji ukupni dopušteni ulov (TAC)", umjesto da to radi svake godine. Prijedlog se temelji na savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), a cilj je pridonijeti osiguravanju sigurnosti i stabilnosti sektora te poboljšati učinkovitost procesa donošenja odluka.

Tijekom rasprave, ministri i ministrice naglasili su potrebu za uravnoteženjem triju stupova Zajedničke ribarstvene politike, odnosno socijalne, gospodarske i okolišne održivosti sektora ribarstva. Ostale teme iznesene na sastanku bile su potreba za osiguravanjem jednakih uvjeta s ribarskim flotama iz trećih zemalja te postizanje zadovoljavajućih rezultata u savjetovanjima EU-a s trećim zemljama.

Razgovaralo se i o novim genomskim tehnikama te o Strategiji EU-a za šume do 2030., a Deklaracijom s konferencije COP28 o održivoj poljoprivredi, otpornim prehrambenim sustavima i djelovanju u području klime, upućen je poziv čelnicima država i vlada na poduzimanje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. Vijeće je odobrilo i zajednički tekst o općem proračunu EU-a za 2024. kojim su predviđena sredstva za prioritetna područja poput gospodarskog oporavka te zelene i digitalne tranzicije sektora. Europski parlament objavit će donošenje proračuna nakon što ga službeno usvoji.



Više informacija o upravljanju ribljim stokovima EU-a možete pronaći ovdje.

Više informacija o sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo možete pronaći ovdje.

Više informacija o Vijeću za poljoprivredu i ribarstvo možete pronaći ovdje.

Pročitajte više » | Napisano 28.11.2023.

U Krškom održan susret slovenskih i hrvatskih ministara gospodarstava, komora i obrtnika

U Krškom održan susret slovenskih i hrvatskih ministara gospodarstava, komora i obrtnika

Konsenzus sudionika sastanka: Podrška države ključna je za održiv i učinkovit komorski sustav

Obrtnička komora Zagreb i Območna obrtno-podjetniška zbornica Krško su u petak, 24. studenoga 2023. u slovenskom dvorcu Rajhenburg organizirali susret hrvatskog ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i slovenskog ministra za gospodarstvo, turizam i sport Matjaža Hana s predstavnicima komorskog sustava te obrtnicima i poduzetnicima Hrvatske i Slovenije. Sastanku su nazočili predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije Blaž Cvar sa suradnicima i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil s potpredsjednicima Antunom Trojnarom i Adolfom Cvancigerom te predstavnicima Obrtničke komore Zagreb.

Predstavnici hrvatske i slovenske područne komore su kao organizatori događanja iznijeli usporedni prikaz aktualnog stanja u dvjema susjednim zemljama po temama ključnima za razvoj obrtništva kao podlogu za razgovor ministara i obrtnika te su obuhvatili nedostatak radne snage, obrazovni sustav, promociju obrtničkih zanimanja, zapošljavanje te mobilnost radne snage i prekogranično pružanje usluga. Tako je zaključeno kako je nedostatak radne snage problem svake obrtničke djelatnosti u Hrvatskoj i da je uvoz radne snage nužnost te da je zajednička obaveza i odgovornost sukreirati na svim razinama sustav koji će proizvoditi domaću radnu snagu za naše potrebe i zadržati je u granicama Hrvatske, kao i obrazovni sustav koji odgovara potrebama tržišta rada i koji se temelji na praksi. Također, sudionici sastanka su se složili da je za kompleksnu problematiku uvoza strane radne snage potrebno uspostaviti suradnju svih ključnih dionika te donijeti cjelokupnu, sveobuhvatnu i dugoročnu strategiju, kao i za mobilnost radne snage i prekogranično pružanje usluga te da promocija strukovnih zanimanja mora nastaviti biti snažna i usmjerena i na roditelje i na djecu, pri čemu je potpredsjednik HOK-a i predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar pozvao sve nazočne na 9. Zagrebački obrtnički sajam, veoma važan i uspješan projekt predstavljanja i popularizacije strukovnih zanimanja koji svake godine okuplja 6000 učenika osnovnih škola, a kojeg su u nekom obliku preuzele brojne područne komore.

„Osobito mi je drago što se svi ovdje slažemo da bez podrške države komorskom sustavu nema sustavnog i pravog razvoja obrtništva, jednako kao što bez sluha za probleme obrtnika nema njihovog prosperiteta. Mi smo apolitični, ali trebamo podršku politike i pošteno je reći da mi u svojoj Vladi i resornom ministarstvu imamo partnera koji opetovano iskazuje brigu za obrtništvo i poziva nas na dijalog – vidljivo je to kroz nekoliko paketa pomoći, kao i posljednji nastavak ograničenja cijena energenata koji je mnogima uvelike olakšao poslovanje u sada već godinama višestrukih kriza. Problema ima i uvijek će ih biti, zastupamo interese više od 111 tisuća hrvatskih obrtnika, na nama je da tražimo rješenja“, naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

Ministri gospodarstva Hrvatske i Slovenije su apostrofirali demografski problem kao ključan u kontekstu nedostatka radne snage, ali i potencijala za jačanje gospodarstva. Ministar Filipović najavio je nastavak poticaja za provođenje naukovanja i stipendiranje učenika strukovnih zanimanja, ali i dijaloga u traženju rješenja za nedostatak radne snage i sve druge probleme obrtništva, poručivši obrtnicima da nastave raditi tako kako rade, dajući doprinos hrvatskom gospodarstvu.

Facebook
Linkedin
Twitter
Email

Pročitajte više » | Napisano 27.11.2023.

Objavljen Natječaj za provedbu intervencije 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju

Objavljen Natječaj za provedbu intervencije 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu intervencije 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava je 60.000.000,00 EUR-a, od čega:

– za mikro, male i srednje korisnike (od 10.000/15.000 EUR-a SO do 250.000 EUR-a SO) 40.500.000,00 EUR-a

– za velike korisnike (>250.000 EUR-a SO) 13.500.000,00 EUR-a

– za ekološke proizvođače 6.000.000,00 EUR-a.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija.

Intenzitet potpore je 65% ukupno prihvatljivih troškova projekta, a može se uvećati do 80% za ulaganja koje provode mladi poljoprivrednici i do 100% isključivo za ulaganja u uvođenje biosigurnosih mjera.

Najniža visina javne potpore po projektu/korisniku je 15.000 EUR-a, a najviše 2.000.000 EUR-a.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 22. siječnja 2024. godine od 12:00 sati do 22. veljače 2024. do 12:00 sati, a detalje možete provjeriti ovdje.

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju organizira radionice za potencijalne korisnike intervencije, a raspored održavanja radionica u drugim gradovima biti će objavljen uskoro.

Prva će biti održana u ponedjeljak 27. studenoga 2023. s početkom u 10 sati u Kino dvorani Ministarstva poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78.

Broj mjesta je ograničen te je stoga potrebno putem poveznice prijaviti sudjelovanje.

Foto: freepik.com

Facebook
Linkedin
Twitter
Email
POSLJEDNJE NOVOSTI

U KRŠKOM ODRŽAN SUSRET SLOVENSKIH I HRVATSKIH MINISTARA GOSPODARSTAVA, KOMORA I OBRTNIKA
24. stu 2023.

ODRŽAN SASTANAK PREDSTAVNIKA HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE S DELEGACIJOM VELEPOSLANSTVA REPUBLIKE FRANCUSKE U ZAGREBU
21. stu 2023.

EUROPSKI PARLAMENT NAJAVLJUJE NOVA PRAVILA ZA IZNAJMLJIVAČE
21. stu 2023.

UNATRAG GODINU DANA 142 OBRTA VIŠE U SEKTORU UGOSTITELJSTVA I TURIZMA
17. stu 2023.
NAJAVE DOGAĐANJA
POZIV NA 35. KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE
26. stu 2023.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU

Pročitajte više » | Napisano 27.11.2023.

Obavijest Financijskog inspektorata Ministarstva financija RH o novom roku za popunjavanje Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma – računovodstvene profesije

Obavijest Financijskog inspektorata Ministarstva financija RH o novom roku za popunjavanje Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma – računovodstvene profesije

Financijski inspektorat Republike Hrvatske, kao nadležno nadzorno tijelo sukladno odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/2017, 39/2019, 151/2022), putem Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, prikuplja podatke o pojedinim sektorima obveznika.

Tijekom rujna i listopada 2023. godine provedeno je online popunjavanje upitnika za obveznike primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma - pravne i fizičke osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti: vanjski računovođa, porezni savjetnik, revizor.

S obzirom na to da dio obveznika iz navedenog sektora u navedenom razdoblju nije primio poziv za popunjavanje Upitnika ili ga nije popunio u određenom roku, Financijski inspektorat će ponovo omogućiti popunjavanje upitnika, a kako bi svi obveznici izvršili svoju zakonsku obvezu.

Stoga molimo obveznike - pravne i fizičke osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti: vanjski računovođa, porezni savjetnik, revizor, odnosno računovodstvene djelatnosti (NKD 2007., razred 69.20), kao glavnu ili sporednu djelatnost, a koji ove godine nisu ispunili obvezu popunjavanja upitnika, da pristupe popunjavanju Upitnika koje će biti omogućeno u razdoblju od 27. studenoga do 8. prosinca 2023. godine putem poveznice: https://upitnik.gov.hr/mifi/prijava

Obveznici koji su svoju obvezu popunjavanja Upitnika izvršili u rujnu ili listopadu ove godine, sada ne trebaju ponovo pristupati popunjavanju.

Anketiranje obveznika putem on-line upitnika provodi Financijska agencija kao izvršitelj za Financijski inspektorat te pruža i korisničku podršku. Ako imate pitanja vezana uz pristup, registraciju, popunjavanje ili slanje upitnika molimo da kontaktirate Kontakt centar Financijske agencije na broj 0800 0080 ili na adresu info@fina.hr.

Foto: freepik.com

Pročitajte više » | Napisano 27.11.2023.

«
123456789101112131415161718192021222324252627282930313233343536373839404142434445464748495051525354555657585960616263646566676869707172737475767778798081828384858687888990919293949596979899100101102103104105106107108109110111112113114115116117118119120121122123124125126127128129130131132133134135136137138139140141142143144145146147148149150151152153154155156157158159160161162163164165166167168169170171172173174175176177178179180181182183184185186187188189190191192193194195196
»
Prikazano 1 - 5 od 979