Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
HOK Ministarstvu: pravilnicima ciljano urediti bazne cijene i cjenike, a obrtnike i mikro poduzetnike izuzeti od dodatnih opterećenja
Hrvatska obrtnička komora uputila je Ministarstvu gospodarstva prijedloge vezane uz donošenje pravilnika kojima će se urediti isticanje bazne cijene te objava važećih cjenika na mrežnim stranicama.
„Odgoda treba donijeti jednostavnija i provediva pravila. Naš zahtjev ostaje izuzeće obrtnika i mikro poduzetnika od dodatnih obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika. Veliki trgovački sustavi raspolažu informatičkim sustavima, administrativnim službama i zaposlenicima zaduženima za upravljanje podacima, dok kod mikro obrta te poslove često obavlja sam vlasnik uz svoju osnovnu djelatnost. Zato HOK traži da se prije propisivanja dodatnih tehničkih i administrativnih zahtjeva utvrde stvarni troškovi njihove provedbe za mikro i male gospodarske subjekte te ispita može li se isti cilj zaštite potrošača postići jednostavnijim rješenjem. Djelokrug Ministarstva gospodarstva ne obuhvaća samo područje zaštite potrošača i cijena već i razvoj i unapređenje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Ako se žele prikupljati dodatni podaci, to niti je zakonom propisano niti treba biti na leđima obrtnika.“ izjavio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
HOK ponavlja svoj ranije upućeni zahtjev da se obrtnici i mikro poduzetnici, u okviru prostora koji je Zakon ostavio za uređenje provedbe, izuzmu od dodatnih obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika. Uz izuzeće obrtnika i mikro poduzetnika, HOK traži da se za ostale gospodarske subjekte obveze urede jasno i jednostavno, bez nepotrebnih tehničkih zahtjeva i dodatnih troškova. HOK posebno upozorava na sadržaj samog Zakona o zaštiti potrošača. Kod bazne cijene Zakon ovlašćuje ministra da pravilnikom propiše za koji će se dan u prethodnom razdoblju, za koje proizvode i na koji način isticati bazna cijena. Upravo zato HOK smatra da nema potrebe pravilnikom automatski obuhvatiti svu preostalu robu i sve usluge po načelu „svi osim izuzetih“. Zakonska ovlast omogućuje ciljano određivanje kategorija za koje povijesna bazna cijena potrošaču daje stvarno korisnu i usporedivu informaciju.
To je posebno važno kod obrtničkih usluga kod kojih konačna cijena nije unaprijed određena. Cijena građevinskog ili instalaterskog zahvata, popravka automobila, servisne usluge ili drugog individualiziranog posla ovisi o konkretnom zahtjevu, opsegu i složenosti rada, potrebnom materijalu i stanju predmeta na kojem se radi. U takvim slučajevima jedna povijesna cijena ne mora biti stvarno usporediva s današnjom cijenom usluge.
HOK zato traži da se individualizirane obrtničke usluge kod kojih konačna cijena nije unaprijed određena izuzmu iz obveze isticanja bazne cijene, kao i ugostiteljske usluge. Za individualizirane obrtničke usluge HOK traži i izuzeće od obveze objave cjenika, odnosno da se jasno propiše kako obrtnici nisu dužni stvarati cjenike ili objavljivati interne kalkulacije koje ne predstavljaju konačnu cijenu konkretnog posla.
Kod ugostiteljskih usluga aktualni cjenik odnosno jelovnik potrošaču već daje neposrednu informaciju o cijeni koju će platiti. Usporedba te cijene s fiksnom cijenom iz prošlosti s vremenom može imati sve manju informacijsku vrijednost jer se između dvaju razdoblja mijenjaju nabavne cijene hrane i pića, energenata, rada, dobavljači, struktura ponude i drugi troškovi poslovanja. HOK je stoga upozorio da se prije uključivanja pojedinog sektora mora utvrditi kakvu dodatnu korist bazna cijena stvarno daje potrošaču, umjesto da se jedinstveno pravilo automatski primijeni na bitno različite djelatnosti.
HOK u dopisu upozorava i na europski regulatorni okvir. Pravilo o prethodnoj cijeni kod sniženja iz europskog zakonodavstva odnosi se na robu, dok se ne primjenjuje na usluge. Bazna cijena vezana uz jedan fiksni povijesni datum predstavlja dodatni nacionalni mehanizam. Zato HOK smatra da njegovo širenje na usluge mora imati jasno obrazloženu svrhu, dokazivu korist za potrošača i biti razmjerno trošku koji stvara gospodarstvu. Zaštita potrošača ne mjeri se brojem cijena koje će se istaknuti, nego time dobiva li potrošač jasnu, razumljivu i stvarno korisnu informaciju.
Jednako važnu primjedbu HOK iznosi u odnosu na novi pravilnik o objavi cjenika. Zakon propisuje obvezu objave važećih cjenika proizvoda na mrežnim stranicama trgovca, dok ministru daje ovlast pravilnikom propisati način objave važećih cjenika. HOK zato traži da se jasno utvrdi pravna osnova i opravdanost svakog dodatnog tehničkog ili podatkovnog zahtjeva koji bi se pravilnikom nametnuo gospodarstvu. Za gospodarske subjekte obuhvaćene obvezom HOK traži jednostavne načine objave koji potrošaču omogućuju lako pronalaženje i čitanje aktualnog cjenika na postojećoj mrežnoj stranici.
HOK traži i da se jasno propiše kako obrtnici i drugi gospodarski subjekti koji nemaju vlastitu mrežnu stranicu nisu dužni uspostaviti je radi objave cjenika te da se profili na društvenim mrežama i platformama trećih osoba ne smatraju vlastitom mrežnom stranicom.
HOK se protivi tome da se ta obveza za najmanje gospodarske subjekte pretvori u obvezu uspostavljanja strojno čitljivih XML ili CSV datoteka, omogućavanja automatiziranog prikupljanja podataka te objavljivanja internih šifri, barkodova, podataka o raspoloživosti proizvoda i drugih podataka koji nisu nužni da bi potrošač saznao aktualnu cijenu. Tako široka dostupnost poslovnih podataka može utjecati i na tržišni položaj gospodarskih subjekata. Zato HOK traži da se procijene posljedice takvih zahtjeva za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, osobito obrtnika i mikro poduzetnika. Jednako tako, HOK smatra da pravilnikom ne treba uvoditi obvezu čuvanja ili arhiviranja prethodnih cjenika ako Zakon propisuje objavu važećeg cjenika. Cjenik treba ažurirati kada se promijeni, bez ponovnog generiranja i objavljivanja istih podataka ako promjene nema.
HOK je zatražio i uvid u procjene učinka budućih pravilnika na malo gospodarstvo, uključujući procjenu administrativnih troškova i troškova prilagodbe. Pravo potrošača na jasnu informaciju o cijeni ne dovodi se u pitanje. Cilj je da ta informacija stvarno omogućuje razumijevanje i usporedbu cijena. Međutim, više podataka, više tehničkih zahtjeva i više administracije sami po sebi ne znače i veću zaštitu potrošača. Zato HOK traži da konačni pravilnici ne budu preslikavanje privremenih mjera u novi pravni oblik, nego da se zakonske obveze provedu ciljano, razmjerno i uz najmanje potrebno administrativno, tehničko i financijsko opterećenje gospodarstva.
S ciljem razmatranja dostavljenih prijedloga i problema iz prakse očekuje se sastanak s Ministarstvom gospodarstva. Vrijeme do 17. studenoga treba iskoristiti za utvrđivanje koje su obveze doista potrebne za zaštitu potrošača, a koje bi predstavljale nerazmjerno opterećenje obrtnika i poduzetnika, te za jasno uređenje izuzeća i jednostavnih načina provedbe.
Foto: Shutterstok.com
Facebook
Linkedin
Twitter
Email
Pročitajte više » | Napisano 05.10.2026.
Europska unija predložila plaćanje dodatnih 2 eura naknade za uvoz paketa malih vrijednosti iz trećih zemalja
Prema prijedlogu Vijeća EU-a, od 1. studenoga 2026. za pošiljke male vrijednosti (do 150 eura) plaćat će se i posebna naknada Unije za rukovanje u iznosu od 2 eura po stavci.
To znači da će se za male pakete, osim privremene carine od 3 eura, dodatno naplaćivati 2 eura za svaku stavku robe koja dolazi iz trećih zemalja.
Ova informacija nadovezuje se na vijest o uvođenju naknade za rukovanje malim paketima na razini cijelog EU-a, koja će se primjenjivati uz privremenu carinu od 3 eura na pošiljke vrijednosti ispod 150 eura, koja je na snazi od 1. srpnja 2026. Saznajte više na: EU uskoro uvodi cjelovitu carinsku reformu EU-a | Hrvatska obrtnička komora
Foto: Magnific.com
Pročitajte više » | Napisano 02.10.2026.
Konferencija „Nova era strukovnog obrazovanja“ u Zadru“
22. listopada 2026. godine u Zadru će se, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, održati konferencija „Nova era strukovnog obrazovanja“, u sklopu ESF+ projekta „Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu“.
Cilj konferencije je okupiti ključne dionike sustava strukovnog obrazovanja radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse, sagledavanja aktualnih izazova u provedbi naukovanja te jačanja suradnje između obrazovnog sustava i gospodarstva. Poseban naglasak stavit će se na mogućnosti unaprjeđenja učenja temeljenog na radu i njegova boljeg usklađivanja s potrebama tržišta rada.
Program konferencije obuhvatit će stručna predavanja posvećena aktualnom stanju i izazovima strukovnog obrazovanja, ulozi mentora i poslodavaca u kvalitetnom naukovanju te promociji strukovnih zanimanja i privlačenju mladih u obrtništvo. Kroz predavanja će se povezati perspektive obrazovnog sustava, gospodarstva i poslodavaca uključenih u praktično obrazovanje učenika.
U završnom dijelu konferencije održat će se okrugli stol „Naukovanje koje povezuje – suradnja obrazovanja i gospodarstva“, na kojem će predstavnici nadležnih institucija, strukovnih škola i obrtnika razgovarati o iskustvima iz prakse, izazovima u provedbi naukovanja te mogućnostima kvalitetnije suradnje škola i poslodavaca.
Strukovno obrazovanje i naukovanje predstavljaju jedan od najučinkovitijih načina pripreme mladih za tržište rada jer učenicima omogućuju stjecanje konkretnih znanja i praktičnih vještina u stvarnom radnom okruženju, uz podršku mentora u obrtima.
???? Centar za kreativne industrije INOVAcije, Put Murvice 3A, 23000, Zadar
???? 22. listopada 2026. godine
Događanje se održava kao jedna u nizu promotivnih aktivnosti koje se provode diljem Hrvatske s ciljem jačanja vidljivosti obrtničkih zanimanja i sustava naukovanja.
Projekt „Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu“ provodi se u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027. te je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Korisnik projekta je Ministarstvo gospodarstva, a partner Hrvatska obrtnička komora.
Foto: Shutterstok.com
Pročitajte više » | Napisano 01.10.2026.
T Business Akademija u Zadru: U suradnji s Hrvatskim Telekomom organiziramo besplatne stručne edukacije diljem Hrvatske
U okviru programa HOK Obrtnik plus i u suradnji s Hrvatskim Telekomom, pozivamo vas da se pridružite T Business Akademiji, besplatnom edukativnom programu za male i srednje poslovne korisnike.
Cilj Akademije je korisnicima putem edukacija i webinara približiti teme digitalizacije, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti te im pružiti praktična znanja koja mogu primijeniti u poslovanju. Akademija kombinira besplatne edukacije po gradovima diljem Hrvatske te online webinare dostupne svima, koje će održati stručni predavači, kao i praktične alate koji poduzetnicima daju stvarnu podršku za strateški rast poslovanja.
Nakon uspješno održane edukacije u Rijeci, Osijeku i Varaždinu, četvrta edukacija edukacija održat će se u srijedu, 14. listopada, u Zadru (Hotel Hotel A'mare, Ulica bana Josipa Jelačića 4), s početkom u 12,30 sati.
Sudjelovanje je besplatno, a zbog ograničenog broja mjesta potrebno je prijaviti se putem linka.
Za sve informacije o sadržajima T Business Akademije kliknite na link ili pratite web stranicu Hrvatske obrtničke komore i društvene mreže.
Pročitajte više » | Napisano 01.10.2026.
HOK: Donesene izmjene Zakona o obrtu – konkretne promjene za obrtnike
Nastavak obrta uz mirovinu, obiteljski obrt i jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika među ključnim promjenama
Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu, temeljnog propisa koji uređuje uvjete za obavljanje obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje za obrtnička zanimanja te organizaciju i djelovanje komorskog sustava.
Izmjene donose niz konkretnih novosti za obrtnike, od nastavka rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu i nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika do zakonskog uređenja obiteljskog obrta, pojednostavljenja pojedinih obveza u poslovanju i smanjenja komorskog doprinosa. Brojne izmjene koje je HOK predlagao tijekom rada na Zakonu danas su dio zakonskih rješenja, a proizlaze iz potreba obrtnika i problema s kojima se susreću u svakodnevnom poslovanju.
„Zakon o obrtu temeljni je zakon za više od 140 tisuća obrtnika koji danas posluju diljem Hrvatske i zato svaka njegova izmjena ima konkretne posljedice za velik broj ljudi, njihove obitelji i zaposlenike. Važno nam je da propisi prate stvarne potrebe obrtnika, a ne da im stvaraju nove prepreke. Brojna rješenja koja smo tijekom ovog procesa predlagali danas su dio Zakona, ali na tome ne stajemo. Nastavit ćemo inzistirati na punoj mirovini uz nastavak obavljanja obrta, kao i na mogućnosti rada nedjeljom za obiteljske obrte u trgovini“, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Nastavak obrta uz mirovinu
Jedno od pitanja na kojima je HOK godinama inzistirao jest položaj obrtnika nakon ostvarivanja prava na mirovinu. Od 1. siječnja ove godine obrtnicima koji su navršili 65 godina omogućeno je nastaviti obavljati obrt uz isplatu pola starosne mirovine. Donesenim izmjenama Zakona o obrtu mogućnost nastavka obavljanja obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu uređuje se i u Zakonu o obrtu, u skladu s propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje.
„Dugo smo tražili da obrtnici nakon ostvarivanja prava na mirovinu ne moraju birati između mirovine i nastavka svog obrta. Od početka ove godine mogu nastaviti raditi i primati pola mirovine, ali tu ne želimo stati. Naš je cilj puna mirovina uz mogućnost zadržavanja obrta i na tome nastavljamo raditi“, poručio je Kratohvil.
HOK nastavlja raditi na mogućnosti da obrtnici uz zadržavanje obrta primaju punu starosnu mirovinu. Nakon razgovora predsjednika HOK-a Dalibora Kratohvila i ministra gospodarstva Ante Šušnjara najavljen je nastavak razgovora s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o potrebnim izmjenama mirovinskih propisa.
Nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika
Jednostavnije se uređuje nastavak poslovanja obrta nakon smrti obrtnika. Ako nasljednici još ne ispunjavaju propisane stručne uvjete za obavljanje vezanog obrta, omogućuje se imenovanje privremenog poslovođe koji ispunjava potrebne uvjete i može voditi obrt tijekom postupka nasljeđivanja. Tako obrt može nastaviti poslovati dok traje postupak nasljeđivanja i dok nasljednik ne stekne potrebne uvjete.
Obiteljski obrt
Zakonom se uređuje obiteljski obrt, odnosno obrt u kojem obrtniku u obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Time se zakonski uređuje način rada koji je već prisutan u brojnim obrtima, a posebno je važan za obiteljske obrte u kojima se posao, znanje i iskustvo prenose na sljedeću generaciju.
HOK već dulje vrijeme traži da se obiteljskim obrtima u trgovini omogući rad nedjeljom kada rade isključivo obrtnik i članovi njegove obitelji. Mali obiteljski obrti ne mogu se izjednačavati s velikim trgovačkim sustavima, posebno kada je riječ o trgovinama koje su u pojedinim sredinama jedino mjesto opskrbe te obrtima čije je poslovanje vezano uz vikend potražnju, primjerice uz groblja, svetišta i turistička odredišta. Ovaj prijedlog nije obuhvaćen donesenim izmjenama Zakona, ali ostaje jedan od naših zahtjeva na čijem ćemo usvajanju nastaviti raditi.
Izdvojeni pogoni i elektronička komunikacija
Pojednostavljuju se i obveze vezane uz pojedine izdvojene pogone. Iznimka od obveze imenovanja poslovođe propisuje se za izdvojene pogone koji služe kao skladišta, samoposlužne aparate te objekte u kojima se pružaju usluge smještaja u kućama za odmor bez pripreme i usluživanja hrane. Kod samoposlužnih aparata koji mogu biti postavljeni na više lokacija to znači da više neće biti potrebno imenovati poslovođu za svaku takvu lokaciju.
Uvodi se i obveza prijave adrese elektroničke pošte prilikom upisa obrta u Obrtni registar. Riječ je o promjeni koju HOK traži već niz godina, a koja će omogućiti izravniju elektroničku komunikaciju s obrtnicima.
Naukovanje te naučnički i majstorski ispiti
Promjene obuhvaćaju i naukovanje te naučničke i majstorske ispite. Razdvajaju se evidencija i verifikacija ugovora o naukovanju: evidenciju će voditi ustanove za strukovno obrazovanje, dok će za verifikaciju ugovora biti nadležan HOK. Naučnički ispit provodit će se pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole, a uređuju se i rokovi vezani uz osiguravanje mjesta za naukovanje prije početka školske godine.
„Nedostatak kvalificiranih radnika jedan je od problema s kojim smo upoznati direktno sa terena. Obrazovanje za obrtnička zanimanja mora biti povezano sa strukom i učenjem kroz rad. Obrtnici najbolje znaju koja su znanja i vještine potrebni za pojedino zanimanje i zato moraju imati svoju ulogu u obrazovanju novih generacija“, rekao je Kratohvil.
Komorski doprinos
Smanjuje se i komorski doprinos, odnosno najviša zakonom propisana stopa s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, što za obrtnike znači manji mjesečni iznos komorskog doprinosa. Prema procjenama HOK-a, za komorski sustav riječ je o približno 5,2 milijuna eura manje prihoda godišnje. U okolnostima u kojima su troškovi poslovanja i dalje visoki, smatramo važnim da i komorski sustav preuzme svoj dio tereta i konkretno doprinese rasterećenju obrtnika. Obrtnicima će, kao i do sada, kroz komorski sustav biti dostupni stručna i pravna pomoć, informiranje i savjetovanje, edukacije te zastupanje njihovih interesa na lokalnoj i nacionalnoj razini.
HOK će i dalje prema nadležnim institucijama zastupati zahtjeve koji dolaze izravno od obrtnika, s ciljem jednostavnijeg poslovanja, manjeg administrativnog opterećenja i stvaranja uvjeta u kojima obrt može dugoročno ostati održiv i konkurentan oblik poslovanja. Zakon na snagu stupa 1. siječnja 2027.
Pročitajte više » | Napisano 28.09.2026.