Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
U sklopu Erasmus+ projekta Joint Mentorship: Better Cooperation for Better VET održan studijski posjet i prvi sastanak partnera
Od 21. do 25. studenoga 2022. godine u Zagrebu je održan studijski posjet i prvi sastanak partnera u sklopu novog Erasmus+ projekta Hrvatske obrtničke komore Joint Mentorship: Better Cooperation for Better VET (Zajedničko mentorstvo: bolja suradnja za bolje strukovno obrazovanje).
Studijski posjet je bio organiziran od 21. do 23. studenoga sa ciljem da sudionici studijskog posjeta ostvare međusobne kontakte i uče o dobrim praksama u strukovnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Hrvatska obrtnička komora je prvi dan predstavila sustav strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj te je upoznala sudionike sa mehanizmima osiguranja kvalitete, posebno u vezi provedbe naukovanja kod poslodavaca na radnom mjestu. U nastavku je Strukovna škola „Vice Vlatkovića“ iz Zadra održala online prezentaciju o svojoj školi i aktivnostima koje provode čime su sudionici dobili uvid u dobre prakse u strukovnim školama. Upoznavanje s primjerima dobrih praksi nastavilo se i drugi dan posjetom Srednjoj strukovnoj školi Samoboru i poduzeću „Elektroinženjering Brodar“ čime sudionici su stekli vrijedno iskustvo iz prve ruke o modelima suradnje među dionicima u području strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nadalje studijski posjet je zaključen treći dan, prezentacijama predstavnika Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji su održali prezentacije o svojim ulogama u sustavu strukovnog obrazovanja kako bi se upoznali sa suradnjom među dionicima i njihovim odgovornostima u sustavu. Isto tako, održana je grupna diskusija među sudionicima o dobrim praksama u partnerskim državama kao i mogućim rješenjima koja bi se mogla implementirati u projektnim aktivnostima. Sudionici studijskog posjeta bili su nastavnici, mentori u obrtima i poduzećima te predstavnici dionika u strukovnom obrazovanju iz Belgije, Sjeverne Makedonije i Rumunjske. U aktivnostima studijskog posjeta sudjelovalo je ukupno 28 sudionika.
Nakon završetka studijskog posjeta, od 24. do 25. studenoga održan je prvi sastanak partnera projekta na kojem su partneri predstavili vlastite organizacije te raspravljali o projektnim aktivnostima koje je potrebno započeti. Nadalje, partneri su upoznati sa obavezama i tehničkim detaljima provedbe projekta, osiguranja kvalitete i provedbe diseminacijskih aktivnosti tijekom projekta.
Cilj Erasmus+ projekta Joint Mentorship je unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja specifično unaprjeđenjem suradnje između dionika u strukovnom obrazovanju putem organizacije seminara, edukacija i radionica te izradu Smjernica za bolju suradnju u strukovnom obrazovanju s primjerima dobre prakse. Nadalje, kvaliteta se namjerava unaprijediti osmišljavanjem i izradom e-mape naukovanja što bi omogućilo lakše i brže praćenje učenika i međusobnu komunikaciju škola, poslodavaca i ostalih dionika poput obrtničkih komora. Isto tako, projektom se planira unaprijediti pedagoške vještine mentora putem osmišljenih e-modula kako bi mogli biti pripremljeni za podučavanje učenika tijekom naukovanja. Ciljne skupine projekta su učenici, strukovne škole te mentori koji provode naukovanje u obrtima i poduzećima kao i ostali dionici u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Projekt je započeo u listopadu 2022. godine, a trajat će do lipnja 2025. godine te je ukupna vrijednost dodijeljene potpore 250.000,00 EUR.
Sve navedeno će dugoročno utjecati na unaprjeđenje kvalitete strukovnog obrazovanja, a posebno naukovanja. Uvođenjem digitalnih alata unaprijedit će se digitalizacija strukovnog obrazovanja i učenja temeljenog na radu što će se dodatno odraziti na kvalitetu obrazovne ponude i stjecanja strukovnih znanja i vještina. U krajnjoj liniji, sve aktivnosti će imati dugoročno pozitivan učinak na konkurentnost obrta i tvrtki te prepoznatljivost poslodavaca kao dobrih mentora i odgovornih članova društva.
Pročitajte više » | Napisano 30.11.2022.
U Dubrovniku se održava 34. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore
Tražimo garanciju Vlade RH da gospodarski sektor i nakon 1. travnja 2023. može računati na subvencioniranu cijenu energenata ako okolnosti to budu zahtijevale
34. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore održava se u Dubrovniku od 27. do 29. studenoga 2022. godine. Ovogodišnji Kongres okupio je predstavnike struke i resornih institucija u cilju razmatranja problematike poslovanja turističko-ugostiteljskog sektora kroz utjecaj povećanja ulaznih troškova i cijena energenata, porezna opterećenja te nedostatak kvalificirane radne snage.
I ova godina pokazala nam je da se ne možemo opustiti, da ne možemo odahnuti već da moramo biti spremni na nove izazove. Nakon COVID pandemije koja nas je sve primorala da prihvatimo neka nova, i vrlo često, zahtjevna pravila poslovanja i ponašanja, u 2022. godini suočeni smo s rastom cijena energenata, ulaznih troškova i rekordnom inflacijom, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
„Ako želimo podizati konkurentnost i osigurati rast sektora ugostiteljstva i turizma kao jednog od najvažnijih generatora hrvatskog gospodarstva nužno je poštivati dignitet hrvatskog ugostitelja i turističkog djelatnika, nužno je što prije riješiti pitanja poreznog tretmana napojnica i ozakoniti ih da one budu dodatni prihod djelatnika, po mogućnosti neoporezivi u većem dijelu ili u cijelosti“, poručio je predsjednik HOK-a.
Nakon izlaganja o aktivnostima Ceha u proteklih godinu dana, a o aktualnoj problematici struke, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Joso Smolić, izdvojio je glavne probleme te su predložena moguća rješenje koja će u obliku Zaključaka biti upućena Vladi RH i nadležnim ministarstvima.
Zaključci:
Tražimo da se izjednači stopa PDV-a od 13% za cijeli ugostiteljsko-turistički sektor,
Tražimo potpuno ukidanje poreza na potrošnju na državnom nivou koje je definirano Zakonom o financiranju lokalne samouprave,
Potrebna je hitna prilagodba radnog i poreznog zakonodavstva kako bi se omogućilo fleksibilnije zapošljavanje radne snage u izvanrednim poslovnim okolnostima, po uzoru na rješenja iz drugih sektora (vaučeri u poljoprivredi).
Tražimo garanciju Vlade RH da gospodarski sektor i nakon 1. travnja 2023. može računati na subvencioniranu cijenu energenata ako okolnosti to budu zahtijevale,
Ministarstvo turizma i sporta treba uložiti dodatni napor i maksimalno približiti i pojasniti mikro i malim poduzetnicima iz ugostiteljsko-turističkog sektora mogućnosti korištenja sredstava iz programa bespovratnih sredstava ''Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma''
Apeliramo na jedinice lokalne samouprave da odluke koje uvelike utječu na poslovanje ugostitelja (npr. najam javnih površina, najam gradskih prostora, visina poreza na potrošnju i sl.) koordiniraju sa županijskim i gradskim cehovima ugostitelja.
Izaslanica predsjednika Vlade RH i ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i sporta Monika Udovičić, okupljenim ugostiteljima i turističkim djelatnicima, poručila je kako je Vlada RH pravovremeno donijela dobre mjere pomoći ugostiteljima u poslovanju te istaknula da se radi i na dodatnim mjerama koje će im olakšati poslovanje.
„Pozivam Vas da se svojim prijedlozima aktivno uključite u izradu Nacionalnog plana, koji će se izrađivati nastavno na Strategiju razvoja održivog turizma, jer je potrebno detaljnije razraditi ciljeve i mjere za razvoj ugostiteljstva i gastronomije u Hrvatskoj“, rekla je Udovičić.
Na 34. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a održane su i dvije panel rasprave na kojima su struka, predstavnici državnih institucija te sami ugostitelji i turistički djelatnici raspravljali o ključnim problemima ove branše, kao i budućnosti hrvatske gastronomije te daljnjem razvoju eno-gastro ponude.
Na Kongresu su dodijeljena i priznanja zaslužnim obrtnicima ugostiteljima koji su svojim nesebičnim radom doprinijeli razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke:
Stjepanu Kneževiću (Obrtnička komora Zadarske županije)
Lorisu Knapiću (Obrtnička komora Istarske županije)
Ivici Krnčeviću (Obrtnička komora Primorsko-goranske županije)
Nataliji Lukačević (Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije)
Darku Šnajderu (Obrtnička komora Karlovačke županije)
Daliboru Boroti (Obrtnička komora Osječko-baranjske županije)
Ivanki Matić (Obrtnička komora Zagreb)
Ivici Vukušiću (Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije)
Darku Sladoljevu (Obrtnička komora Šibensko-kninske županije)
Vlado Tomašković (Obrtnička komora Varaždinske županije)
Tomislavu Habeku (Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije)
Gordani Halauš (Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije)
Davoru Badurini (Obrtnička komora Ličko-senjske županije)
Luci Ostopanj (Obrtnička komora Brodsko-posavske županije)
Zvonimiru Pervanu (Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije)
Željko Jakovljević (Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije)
Sandri Novak (Obrtnička komora Međimurske županije)
Zdravku Mlakaru (Obrtničko komora Krapinsko-zagorske županije)
Željku Ivankoviću (Obrtnička komora Požeško-slavonske županije)
Goranu Kramariću (Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije)
Pročitajte više » | Napisano 29.11.2022.
Završen jesenski ispitni rok za majstorske ispite
U područnim obrtničkim komorama završen je jesenski ispitni rok za majstorske ispite. Ukupno se prijavilo 119 kandidata i kandidatkinja u svim županijama koje su provodile ispite, od čega je uspješno položilo 80 kandidata i kandidatkinja. Najviše kandidata i kandidatkinja se prijavilo u Obrtničkoj komori Međimurske županije te je od 23 prijavljena kandidata i kandidatkinja 5 odustalo, pristupilo je 18, a ispit je uspješno položilo njih 17. Nadalje, u Obrtničkoj komori Karlovačke županije prijavilo se 18 kandidata i kandidatkinja od čega je 8 odustalo, a 9 uspješno položilo ispit.
U obrtničkim komorama Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Šibensko-kninske i Vukovarsko-srijemske županije ispitu je pristupilo u prosjeku oko 10 kandidata i kandidatkinja te je većina njih uspješno položila ispit i time potvrdila visoku razini kvalitete svog obrtničkog truda i rada.
U Ličko-senjskoj županiji bilo je prijavljeno tri kandidata, koji su uspješno položili ispit, dok jedini kandidat u Primorsko-goranskoj županiji nije prošao ispit.
Majstorski ispiti predstavljaju vrhunac obrtničkog zanimanja kojim se potvrđuje kvaliteta u određenom obrtničkom zanimanju. Isto tako, naglašavaju društveni angažman obrtnika i obrtnica s obzirom na to da osobe s majstorskim ispitom mogu uzimati naučnike na naukovanje i time obrazovati mlade naraštaje koji će nastaviti rad u obrtničkim zanimanjima i tako osigurati napredak svojih lokalnih zajednica.
Majstorski ispiti imaju prepoznatljivost ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u Europi, a mogu se polagati za zanimanja s liste vezanih obrta. Regulirani su Zakonom o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20) i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02).
Majstorskom ispitu mogu pristupiti:
osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit,
osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanju ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit,
osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana,
osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit,
osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom. Radno iskustvo dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.
Ako udovoljavate uvjetima za polaganje majstorskog ispita i želite polagati ispit prijaviti se možete u područnim obrtničkim komorama u vašim županijama, a sve dodatne informacije možete saznati na internetskim stranicama Hrvatske obrtničke komore (https://www.hok.hr/obrazovanje/majstorski-ispit) ili izravno u Hrvatskoj obrtničkoj komori i područnim obrtničkim komorama.
Pročitajte više » | Napisano 29.11.2022.
Redoviti studenti mogu otvoriti obrt i zadržati subvenciju troškova školarine
Novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, br. 119/22, dalje u tekstu: Zakon) utvrdio je pravo na subvencioniranje troškova školarine studentu u redovitom statusu bez obzira je li student u radnom odnosu ili obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.
Zakon razlikuje studente upisane u redovitom statusu, koji studiraju u sklopu pune nastavne satnice i ostvaruju pravo na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, i studente upisane u izvanrednom statusu, koji studiraju u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice i sami snose troškove studija u cijelosti ili dijelom.
Student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom preddiplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna. Takav student može biti u radnom odnosu ili obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.
No, u slučaju zasnivanja radnog odnosa, otvaranja obrta ili obavljanja drugog slobodnog zanimanja, student koji studira u redovitom statusu gubi prava iz studentskog standarda:
- pravo na zdravstveno osiguranje, koje će ostvariti po drugoj osnovi,
- pravo na subvencionirano stanovanje i prehranu,
- pravo na obavljanje studentskih poslova u skladu sa Zakonom o obavljanju studentskih poslova (Narodne novine, br. 16/20)
- pravo na državne stipendije i druge novčane potpore.
Student koji studira u izvanrednom statusu i koji nije u radnom odnosu niti obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruje pravo na obavljanje studentskih poslova u skladu sa Zakonom o obavljanju studentskih poslova.
Pročitajte više » | Napisano 29.11.2022.
Oprez pri sklapanju ugovora na daljinu i upisu u poslovne adresare
Podsjećamo obrtnike da budu oprezni pri sklapanju ugovora o uslugama na daljinu putem telefona, kao i u postupanju s ponudama za objavu njihovih podataka u različitim „registrima“.
Kada se radi o sklapanju ugovora na daljinu, ponuda učinjena telefonom smatra se ponudom nazočnoj osobi i prihvaćena je kada ponuditelj primi vašu izjavu da prihvaćate ponudu. Ako putem telefona zaprimite ponudu, nemojte pristajati na nju ako niste sigurni koja usluga vam se nudi, u kojem roku i po kojoj cijeni. U okviru obavljanja obrtničke djelatnosti ne smatrate se potrošačem i ne štite vas odredbe Zakona o zaštiti potrošača, stoga u sklapanje ugovora uložite povećani stupanj pažnje.
Ponude za upis podataka obrta u komercijalne poslovne adresare pristižu najčešće poštom u obliku pisama u kojem su navedeni članci općih uvjeta poslovanja i priložena uplatnica za plaćanje cijene u visini 200,00, 400,00 ili 800,00 kuna koja varira ovisno o roku u kojem se vrši uplata.
Molimo obratite pažnju da se ne radi o obvezi, nego o ponudi.
Nemate nikakvu obvezu prihvatiti ponuđeno niti objavljivati svoje podatke. Također, nema propisa koji bi vas na to primorao jer se za upis u Obrtni registar više ne plaća upravna pristojba.
Slične ponude možete primiti i elektroničkom poštom iz zemlje i inozemstva. Najčešće su sročene tako da se čini kako se potvrđuje ispravnost ili se vrši ispravak podataka u bazi podataka koja je predočena kao obavezna. Zapravo se radi o ponudi objave vaših podataka u komercijalnim adresarima uz plaćanje naknade za objavu i to kroz tri godine. U drugom se dijelu traži ovjera unesenih podataka potpisom i pečatom obrtnika, pri čemu je manjim slovima iznad mjesta za potpis i pečat navedeno da tim potpisom i ovjerom obrtnik naručuje objavu svojih podataka, što predstavlja naplatnu uslugu i to za nekoliko godina unaprijed. Naknade su relativno visoke i iznose nekoliko stotina eura godišnje.
Skrećemo pažnju da potpisom i ovjerom ponude dajete izjavu volje o prihvaćanju ponude i narudžbi za uvrštavanje u adresar po ponuđenoj cijeni i uvjetima. Stoga ne potpisujte i ne šaljite dobiveni obrazac natrag pošiljatelju ako niste sigurni da želite naručiti objavu vaših podataka u ponuđenom adresaru i za to platiti traženu cijenu.
U većini slučajeva naziv može biti zbunjujući te navoditi na zaključak da se radi o nekom službenom i obveznom registru („e-registar“) odnosno obvezi pribavljanja međunarodnog poreznog broja („European Business Number“), iako se zapravo radi o komercijalnom adresaru za marketinške svrhe.
Sličnu praksu primjenjuje i tvrtka iz Meksika koja ponude šalje koristeći kontakte objavljene u katalozima izlagača na međunarodnim sajmovima.
Zaštitu obrtnika i poduzetnika od ove vrste agresivne marketinške prakse već godinama pokušava ostvariti i SMEUnited – europska organizacija malih i srednjih poduzetnika. Angažmanom zastupnika u Europskom parlamentu usvojena je direktiva koja izdavanje neutemeljenih računa smatra prijevarom, te obvezuje države članice da kroz dvije godine uvedu i provode on-line informiranje.
U slučaju nepotpunog razumijevanja ponude i onoga što vam se nudi, osobito na nekom stranom jeziku, budite dodatno oprezni. Obratite se stručnoj osobi za pomoć, a na raspolaganju smo Vam i mi u Savjetodavnoj službi Hrvatske obrtničke komore. Možete nas kontaktirati pozivom na broj telefona 072 000 026 ili elektroničkom poštom putem portala http://infos.hok.hr/postavite_pitanje.
Pročitajte više » | Napisano 25.11.2022.