Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
mPorezna - brže i jednostavnije podnošenje PO-SD obrasca
Mobilna aplikacija mPorezna povećava dostupnost elektroničkih usluga Ministarstva financija - Porezne uprave poreznim obveznicima te smanjuje troškove ispunjavanja poreznih obveza.
Aplikacija je razvijena u sklopu projekta „Povezivanje i unaprjeđenje aplikativnih rješenja unutar Informacijskog sustava Porezne uprave i razvoj mPorezne“ sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu sada mogu brže i jednostavnije, putem mobilne aplikacije mPorezna u samo par klikova, dostaviti obrazac PO-SD.
Aplikacija temeljem podataka o ukupno ostvarenim primicima vrši obračun te pretpopunjava obrazac s mogućnošću izmjene od strane korisnika, dok je za slanje obrasca dovoljna NIAS vjerodajnica značajne razine sigurnosti (2) poput mobilnog tokena banaka ili besplatnog mTokena kojeg izdaje FINA.
Porezni obveznici obrazac PO-SD trebaju dostaviti najkasnije do 15. siječnja 2024. godine.
PO-SD obrazac (Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak) je obrazac na temelju kojeg Porezna uprava utvrđuje godišnju obvezu paušalnog poreza. Ta obveza se utvrđuje prema ostvarenom prometu u protekloj godini iskazanom na PO-SD obrascu temeljem godišnjih primitaka ili svote predviđenih primitaka za tekuću godinu.
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
mPorezna_PO-SD_upute.pdf 427.55 KB
Pročitajte više » | Napisano 10.01.2024.
Nove mjere za energetsku učinkovitost i održivost građevinskog sektora
Vijeće i Europski parlament u prosincu su postigli dva važna dogovora za građevinski sektor: dogovor o Uredbi o građevnim proizvodima te dogovor o reviziji Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Cilj je tih dogovora putem građevinskog sektora poduprijeti europski Zeleni plan, smanjiti uvoz energije u EU te troškove građana i poduzeća obnovom postojećih zgrada, posebno onih s najnižom energetskom učinkovitošću. Cilj mu je i poboljšanje informiranosti o energetskoj učinkovitosti u građevinskom sektoru, financijskim institucijama, javnim tijelima te među građanima. Ove će mjere doprinijeti i razvoju gospodarstva, s obzirom na pojavu novih radnih mjesta u području obnovljivih izvora energije, održivom građevinskom sektoru i novim tehnologijama.
Kako navodi Vijeće EU-a, građevinski sustav čini gotovo 5,5% europskog BDP-a i zapošljava oko 25 milijuna osoba u više od 5 milijuna poduzeća.
Industrija građevnih proizvoda obuhvaća 430 tisuća poduzeća u EU-u, s ukupnim prometom od 800 milijardi eura. Uglavnom su to mala i srednja poduzeća, ključna za gospodarsku i društvenu vrijednost u lokalnim zajednicama europskih regija i gradova.
Uredbom o građevnim proizvodima ažurira se postojeće zakonodavstvo iz 2011., a dio je paketa mjera Europske komisije iz 2022. za ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana. Ova će Uredba ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju građevinskog sektora, a njome će se riješiti normizacija građevnih proizvoda i omogućiti im se slobodno kretanje na tržištu, smanjiti administrativno opterećenje putem digitalizacije i osigurati da ti proizvodi budu u skladu s načelima kružnog gospodarstva. Mjere koje Uredba predviđa su razvoj novih građevinskih tehnologija, stvaranje digitalne putovnice za građevne proizvode te utvrđivanje ovlasti za postupke zelene javne nabave. Isto tako, građevni proizvodi će u budućnosti iziskivati manje resursa i stvarati manje zagađenja i otpada te tako omogućiti građevinskom sektoru da bude među ključnim akterima zelene i digitalne tranzicije.
Ostvarenju ciljeva Zelenog plana doprinijet će i prijedlog revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Prema Europskoj komisiji, zgrade u EU-u odgovorne su za 40% potrošnje energije i 36% emisija stakleničkih plinova u Europi povezanih se energijom. To se posebno odnosi na sustave grijanja prostora i vode koji prema Eurostatu čine 80% potrošnje energije u kućanstvima; ta se potrošnja uvelike može smanjiti poboljšanjem sustava izolacije i grijanja. Kako bi potakla obnavljanje više od 35 milijuna zgrada i otvaranje 160 tisuća radnih mjesta u građevinskom sektoru, Komisija je 2020. pokrenula Strategiju vala obnove. Uz to, u okviru Zelenog plana oformljen je paket inicijativa i prijedloga za reviziju zakonodavstva Unije „Spremni za 55 %”, s namjerom da ono postane usklađeno s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. koji su dio obvezujućeg prava EU-a.
Novim prijedlogom utvrđuju se zahtjevi o energetskoj učinkovitosti novih i obnovljenih zgrada u Uniji te o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Prema glavnim ciljevima, nove zgrade trebale bi do 2030. biti zgrade s nultim emisijama, a cjelokupni fond zgrada bi do 2050. trebao postati klimatski neutralan. Uz smanjenje zagađenja, to će znatno smanjiti i potrošnju energije za građane i poduzeća. Prijedlog uključuje i postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju, s ciljem potpunog ukidanja kotlova na fosilna goriva do 2040. Kad je riječ o potrošnji energije, države članice morat će uvesti mjere za njeno smanjenje i to za najmanje 16% do 2030., te 20 do 22% do 2035. Gdje je tehnički i gospodarski primjenjivo, države članice bit će obvezne postupno uvoditi solarne instalacije u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini i namjeni.
Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. S obzirom na to da su građevinski radovi skupi, putem dodatnih sredstava iz proračuna EU-a, a u okviru nacionalnih planova oporavka i otpornosti, osigurat će se da ranjiva kućanstva te mikro, mala i srednja poduzeća ne snose preveliki teret tih troškova.
Pravila o energetskim svojstvima zgrada ne odnose se na poljoprivredne zgrade i zgrade kulturne baštine, a države članice EU-a moći će proširiti izuzeće i na zgrade zaštićene zbog svojih arhitektonskih ili povijesnih zasluga, na privremene zgrade te na crkve i mjesta bogoslužja.
Navedene mjere primijenit će se na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u raznim sektorima uz snažan mehanizam praćenja i provedbe, a prije stupanja na snagu slijedi službeno usvajanje ovih dogovora od strane Parlamenta i Vijeća.
Više informacija o kružnim građevnim proizvodima možete pronaći ovdje, a o reviziji Direktive o energetskim svojstvima zgrada, ovdje.
O uštedi energije i mjerama za smanjenje potrošnje možete se informirati ovdje, a o novim inicijativama Unije za povećanje udjela obnovljivih izvora energije, ovdje.
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 10.01.2024.
U 2024. novi tretman napojnice – kartično i neoporezivo do određenog iznosa
Od 1. siječnja 2024. primjenjuje se novi model fiskalizacije napojnica kao mogućnost za sve one koji u okviru svojih djelatnosti primaju napojnice (npr. ugostitelji, frizeri, kozmetičari, taksisti itd.). Uvođenje mogućnosti naplate napojnica kartičnim putem ovisi o odluci svakog obrtnika i nije obavezno.
Iznos napojnice neće biti iskazan na računu, već će obveznik fiskalizacije imati obvezu uz fiskalizirani račun odmah prijaviti i ostvarenu napojnicu putem električnog naplatnog uređaja, tj. iznos napojnice i način njezina davanja (gotovina ili kartica).
Neoporezivo je moguće isplatiti napojnicu do iznosa od 3.360,00 eura po osobi na godišnjoj razini, a prilikom isplate zaposleniku potrebno je podnijeti i JOPPD obrazac. Napojnica iznad zadanog iznosa oporezuje se po stopi od 20% bez plaćanja doprinosa.
Poslodavac internim aktom definira način podjele napojnica između zaposlenika.
Napominjemo da se svota primljene nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica) ne uključuje u svotu blagajničkog maksimuma.
Sve što trebate znati o novom modelu fiskalizacije te odgovore na najčešća pitanja možete pronaći u dokumentu u dnu ove stranice.
Foto: Freepik
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Odgovori na pitanja _Napojnice.pdf 130.07 KB
Pročitajte više » | Napisano 08.01.2024.
Prihvaćen prijedlog Hrvatske obrtničke komore – veći pragovi blagajničkih maksimuma
U Narodnim novinama br. 1/24 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom kojim su od 3. siječnja 2024. godine povećani pragovi blagajničkog maksimuma i to za mikro subjekte i fizičke osobe s dosadašnjeg iznosa 1.327,23 eura na 2.000,00 eura; za male subjekte s 6.636,14 eura na 7.000,00 eura, za srednje subjekte s 10.617,82 eura na 12.000,00 eura te za subjekte koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo s 13.272,28 eura na 15.000,00 eura.
„Višekratno smo tražili povećanje ovih pragova, kako bi se obrtnicima i ostalim poduzetnicima olakšalo poslovanje, te zahvaljujemo Ministarstvu financija na prihvaćenom prijedlogu i značajnom povećanju pragova upravo za mikro subjekte i obrtnike“, komentirao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Veći prag posebno je značajan kod svih obrtnika ili poduzetnika koji posluju putem više poslovnih prostora te se blagajnički maksimum odnosi na sve njih zajedno, osim kod velikih subjekata kod kojih se iznos blagajničkog maksimuma odnosi na svaki poslovni prostor.
„Svakako je važno napomenuti da iznos napojnice, prema pravilima koji su na snazi od 1. siječnja ove godine, ne ulazi u iznos blagajničkog maksimuma, ali se također treba položiti na poslovni račun, osim kada se napojnica isplaćuje u gotovini za što je potrebno osigurati potrebnu dokumentaciju“, naglašava Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, ispred koje je inicirana zakonska izmjena pragova blagajničkog maksimuma.
Pročitajte više » | Napisano 08.01.2024.
Euro 7: nova pravila EU-a za smanjenje emisija iz cestovnog prometa
Parlament i Vijeće postigli su krajem prosinca privremeni dogovor o novim pravilima za smanjenje emisija iz cestovnog prometa za osobne automobile, kombije, autobuse, kamione i prikolice.
Uredbom o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila Euro 7, nastoji se poduprijeti prijelaz na čistu mobilnost, održati cjenovna pristupačnost privatnih i gospodarskih vozila za građane i poduzeća te potaknuti konkurentnost europskog gospodarstva. Isto tako, dosad odvojena pravila o emisijama za automobile i kombije (Euro 6) te kamione i autobuse (Euro VI), bit će objedinjena, jednostavnija te neutralna u pogledu goriva i tehnologije – iste granične vrijednosti vrijedit će neovisno o tome upotrebljavaju li se u vozilu benzin, dizel, električni pogon ili alternativna goriva.
Kako navodi Europska komisija, cestovni je promet najveći izvor onečišćenja zraka u gradovima. Paralelnom primjenom normi Euro 7 i normi za emisije CO2 iz vozila, zajedno sa sve većom upotrebom električnih vozila, osigurat će se bolja kvaliteta zraka i tako doprinijeti zaštiti okoliša i zdravlju građana. Ova dva skupa pravila daju jasne smjernice automobilskoj industriji za pripremu očekivane transformacije sektora te pridonose postizanju novih strožih standarda kvalitete zraka koje je Komisija predložila 2022., s ciljem ostvarenja europskog Zelenog plana.
Pravilima se ažuriraju granične vrijednosti emisija: za kamione i autobuse ona će biti stroža, a za osobne automobile i kombije ostaju na snazi Euro 6 uvjeti ispitivanja i ograničenja emisija, no mjerenje ispušnih plinova sada će uključivati i manje čestice. Osim toga, Euro 7 će biti prve emisijske norme u svijetu koje uključuju emisije iz kočnica te emisije mikroplastike iz guma. Uvode se i zahtjevi za povećanjem trajnosti baterija u električnim i hibridnim automobilima i kombijima, čime se želi povećati povjerenje potrošača u električna vozila te smanjiti potreba za zamjenom baterija u ranoj fazi životnog vijeka vozila. Isto tako, sva će vozila morati biti dulje usklađena s pravilima.
Kako bi se osigurala bolja informiranost potrošača, bit će uvedena ekološka putovnica za svako vozilo koja će sadržavati informacije o njegovom utjecaju na okoliš u trenutku registracije. Korisnici vozila također će imati pristup ažuriranim informacijama o potrošnji goriva, stanju baterije, emisijama onečišćujućih tvari i drugim relevantnim informacijama putem ugrađenih sustava i monitora. Ti će sustavi također omogućiti nadležnim tijelima jednostavnu kontrolu emisija tijekom životnog vijeka vozila, a proizvođači automobila morat će dizajnirati vozila koja imaju zaštitu od neovlaštenog mijenjanja sustava za kontrolu emisija.
Parlament i Vijeće moraju službeno usvojiti dogovor o novim pravilima. Uredba će se 30 mjeseci nakon stupanja na snagu primjenjivati na automobile i kombije, a nakon 48 mjeseci na autobuse, kamione i prikolice. Vezano uz vozila koja su izradili mali proizvođači, nova će se pravila primjenjivati od 1. srpnja 2030. na automobile i kombije, a od 1. srpnja 2031. na autobuse i kamione.
Više informacija o normama Euro 7 možete pronaći ovdje.
Najčešćim pitanjima o normama Euro 7 i odgovorima na njih možete pristupiti ovdje.
Informacije o čistoj i održivoj mobilnosti možete pronaći ovdje.
Pročitajte više » | Napisano 08.01.2024.