Izdvojene novosti


Europska komisija predlaže nove mjere za smanjenje kritičnog nedostatka radne snage

Europska komisija predlaže nove mjere za smanjenje kritičnog nedostatka radne snage

Europska unija suočava se s trajnim problemom nedostatka radne snage u svim sektorima i na svim razinama vještina, a demografske promjene dodatno će utjecati na probleme tržišta rada. Ako se ne poduzmu usklađene mjere, trenutačna kretanja mogla bi ugroziti zelenu i digitalnu tranziciju, umanjiti konkurentnost EU-a te oslabiti javne usluge u područjima u kojima već nedostaje radnika.

U Komunikaciji o mobilnosti vještina i talenata upućenoj Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija, Komisija navodi kako je kvalificirana radna snaga presudna za konkurentnost Unije i njenu sposobnost za rast i inovacije, a poslodavci u svim sektorima sve ju teže pronalaze. Očekuje se i rast nedostatka vještina u područjima vezanim za dvostruku tranziciju; zeleno i digitalno gospodarstvo zahtijevaju specifične vještine te restrukturiranje tržišta rada, što će posebno utjecati na sektore građevinarstva, energetike, industrije i prometa. Osim toga, s obzirom na starenje stanovništva Europe, trebat će više radnika i u području skrbi za bolesne i starije osobe, što tržište rada EU-a može samo djelomično pokriti. Predloženi paket prva je inicijativa za organiziranu i zakonitu migraciju radne snage u Uniji kojom se želi doprinijeti rješavanju ovog problema.

Stalna nastojanja EU-a da riješi problem nedostatka radne snage usmjerena su prije svega na usavršavanje, prekvalifikaciju i iskorištavanje potencijala domaćih radnika. Međutim, da bi se u državama članicama taj nedostatak uklonio, EU će morati privući kvalificiranu radnu snagu i talente iz ostatka svijeta te stvoriti uvjete za njen ostanak, i to ne samo kako bi se ublažio problem njenog nedostatka, nego i kako bi se potaknule inovacije, tehnološki napredak te gospodarski rast na razini cijele Unije. Iako je mobilnost u svrhu učenja vrijedno iskustvo za stjecanje znanja i vještina potrebnih za osobni, obrazovni i profesionalni razvoj te za građanski angažman i socijalnu uključenost, Komisija navodi da je i dalje je relativno malo Europljana koji sudjeluju u aktivnosti učenja izvan svoje države.

Paketom novih mjera Komisija želi učiniti Uniju privlačnom talentima iz trećih zemalja, a on uključuje uspostavu baze talenata, mjere za priznavanje kvalifikacija i mobilnost u svrhu učenja. Te su mjere ključna ostvarenja Europske godine vještina.

1. Baza talenata EU-a - ovo je prva takva informatička platforma EU-a, a njome se olakšava povezivanje poslodavaca EU-a s tražiteljima zaposlenja iz trećih zemalja. Sudjelovanje u bazi bit će za države članice dobrovoljno. Ako se uključe, morat će pratiti nacionalne potrebe za radnicima i te podatke uključivati u bazu; Komisija je utvrdila 42 deficitarna zanimanja na razini EU-a, a taj će se popis prilagođavati promjenjivim potrebama tržišta rada. Platforma će također pružati informacije o postupcima zapošljavanja te životnim i radnim uvjetima u državama EU-a.

Baza talenata temelji se na dugogodišnjem uspješnom iskustvu Komisije s platformom EURES (Europska mreža za suradnju službi za zapošljavanje), a podupirat će interoperabilnost s nacionalnim platformama za zapošljavanje.

2. Lakše i brže priznavanje kvalifikacija stečenih u trećim zemljama - od ključne je važnosti i za poslodavce i za tražitelje posla iz trećih zemalja, za njihovu integraciju u društvo te za razvoj prava na spajanje obitelji. Tom će se mjerom postojeći EU-ov sustav priznavanja kvalifikacija modernizirati kako bi postupci bili jednostavniji, pristupačniji, brži i s manje administrativnog opterećenja koje djeluje demotivirajuće za sve uključene. To će poboljšati i usporedivost kvalifikacija među državama te pomoći poduzećima, posebno MSP-ovima. Izdavanje radnih viza i dozvola ostaje u rukama država članica; ako poslodavac želi zaposliti radnika iz treće države, morat će podnijeti zahtjev nacionalnim tijelima zaduženim za to.

Ova će mjera doprinijeti i smanjenju nepovjerenja u vještine i kvalifikacije stečene u trećim zemljama, koje predstavlja veliku prepreku te vodi tome da državljani trećih zemalja često rade ispod razine svojih kvalifikacija. Prema podacima Eurostata, više od četvrtine državljana trećih zemalja 2022. bilo je visokokvalificirano, a 39,4% njih je bilo prekvalificirano za posao koji su obavljali. Taj je postotak visok i za državljane EU-a koji rade u drugim državama članicama: 31,8%. Komisija stoga ističe kako je razvoj sustava priznavanja kvalifikacija i vještina važan za iskorištavanje potencijala državljana trećih zemalja koji već sada uvelike pridonose tržištu rada i gospodarstvu EU-a; čak 13% ključnih radnika EU-a nisu njeni državljani.

Komisija će raditi i na usklađivanju Europskog kvalifikacijskog okvira s nacionalnim i regionalnim kvalifikacijskim okvirima. S obzirom na tempo tehničkih i društvenih promjena te na to da su postojeći sustavi orijentirani uglavnom na visoko obrazovanje, Komisija preporuča razvoj struktura priznavanja kvalifikacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Isto tako, poduzimaju se mjere za prelazak na višejezične digitalne kvalifikacije i svjedodžbe na razini cijelog sustava, čime će se olakšati postupci zapošljavanja i doprinijeti razvoju jedinstvenog tržišta.

3. Mobilnost u svrhu učenja za sve - Preporuka Vijeća „Europa u pokretu – prilike za mobilnost u svrhu učenja za sve” poziva države članice da mobilnost u svrhu učenja unutar EU-a uključe u sve oblike i razine obrazovanja i osposobljavanja, od školskog i strukovnog obrazovanja te osposobljavanja (osobito naukovanja), do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Time se povećava privlačnost Unije kao odredišta za obrazovanje, posebno strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje osim stjecanja vještina, potiče aktivno građanstvo, povećava zapošljivost, uspješnost i konkurentnost poduzeća te pridonosi istraživanjima i inovacijama. U okviru Preporuke, inicira se omogućavanje učenja kroz rad, razvoj sveobuhvatnog pristupa učenju jezika te povećanje mobilnosti učenika, studenata, nastavnika i pripravnika među državama članicama, uz tehničku pomoć i sredstva potpore. Međutim, ključ leži u rukama država članica jer je obrazovanje u nacionalnoj nadležnosti.

S obzirom na to da se potrebe tržišta rada brzo mijenjaju i razlikuju među državama članicama, treba osigurati da inicijative za migraciju radne snage budu u skladu s aktualnim potrebama gospodarstva i poslodavaca. Pristupačne i ažurirane informacije su presudne, a osim njih, za poboljšanje mobilnosti vještina i talenata ključna je i izgradnja kapaciteta te bliska suradnja nacionalnih tijela i dionika iz privatnog i javnog sektora u odredišnim i matičnim zemljama. Komisija je odlučna poduprijeti tu suradnju i računa na angažman Europskog parlamenta, Vijeća, država članica i socijalnih partnera.

O prijedlozima Komisije uskoro će pregovarati Europski parlament i Vijeće, a Komisija će podupirati države članice u provedbi preporuka te će ih pozivati da izvješćuju o nacionalnim inicijativama, reformama, dobroj praksi i statističkim podacima.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Komunikaciji Europske komisije o mobilnosti vještina i talenata možete pristupiti ovdje.

Foto: freepik.com

Pročitajte više » | Napisano 11.12.2023.

Objavljen Natječaj za provedbu intervencije 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije

Objavljen Natječaj za provedbu intervencije 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu intervencije 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

Prihvatljivi korisnici su:

fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, uključujući proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija
ili

fizičke i pravne osobe (uključujući proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija) registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 10.000.000,00 EUR.

Najniža visina javne potpore po projektu/korisniku iznosi 15.000 EUR, a najviša 300.000 EUR.

Intenzitet javne potpore je 65 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta, a može se uvećati do 80 % za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 4. ožujka 2024. godine od 12:00 sati do 4. travnja 2024. do 12:00 sati.

Detalje pogledajte ovdje.

Pročitajte više » | Napisano 11.12.2023.

Jednokratna mjera pomoći za nabavu svinjskih polovica subjektima pogođenim provedbom mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge

Jednokratna mjera pomoći za nabavu svinjskih polovica subjektima pogođenim provedbom mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge


U skladu s Odlukom Vlade o jednokratnoj mjeri pomoći za nabavu svinjskih polovica subjektima pogođenim provedbom mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge, subjekti na čijim objektima je provedeno usmrćivanje ili uklanjanje svinja ili je došlo do uginuća svinja uslijed pojave ASK ostvaruju financijsku pomoć u iznosu od 600,00 eura po subjektu odnosno uzgajivaču svinja, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Financijska pomoć dodijelit će se subjektima koji Izjavom dostupnoj na ovoj poveznici potvrde suglasnost za dobivanje financijskih sredstava. Potpisom Izjave subjekti potvrđuju da su suglasni s obvezom dostave računa za kupovinu svinjskih polovica te da će račun na kojem je navedeno njihovo ime i OIB dostaviti Ministarstvu poljoprivrede u roku od 30 dana od dana isplate novčanih sredstava.

Izjavu je moguće popuniti u područnim uredima Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede ili u područnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Potpisanu Izjavu moguće je dostaviti i na adresu elektroničke pošte svinjogojstvo@mps.hr.

Rok za dostavu Izjava u područnim uredima ili na e-mail je 12. prosinac 2023. godine.

Foto: freepik.com

Pročitajte više » | Napisano 11.12.2023.

Javni poziv za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu

Javni poziv za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu.

Pravo podnošenja prijava na temelju ovog Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, ustanove koje obavljaju djelatnost umjetničkog obrazovanja te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sve fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti u području kulture u Republici Hrvatskoj prilikom prijave dužne su dostaviti dokaz o djelovanju u području kulture tijekom najmanje dviju godina (registracija, opis dosadašnjega rada i postignuća).

Financiraju se programi visoke kvalitete i profesionalnih standarda, obuhvaćajući široka područja kulture i umjetnosti: izvedbene i vizualne umjetnosti interdisciplinarne i nove kulturne i umjetničke prakse, književnost, kulturna baština i film te programi međunarodne kulturne suradnje.

Sredstva će se dodjeljivati za programe kojima je cilj razvoj publike u kulturi. Programi razvoja publike mogu se prijaviti u sljedećim programskim djelatnostima:

Jačanje kapaciteta organizacija za razvoj i provođenje aktivnosti usmjerenih na razvoj publike
stručna i profesionalno vođena istraživanja publike u svrhu definiranja ciljnih skupina, segmentacije publike ili izrade baze rezultata istraživanja dostupne javnosti
jačanje kapaciteta organizacije i razmjena znanja kroz edukativne programe usmjerene na razvoj inovativnih i interdisciplinarnih pristupa publici
stvaranje partnerstva među organizacijama u području razvoja publike
organizacija, suorganizacija ili pohađanje profesionalnih edukacija u području razvoja publike
izrada profesionalnog plana razvoja publike ili strategije u organizacijama uz mentorsko vođenje.
Razvoj programa

• programi aktivnog uključivanja publike u umjetnička i kulturnim događanjima u formalnome i neformalnome okruženju
• aktivnosti koje sustavno povećavaju pristup i sudjelovanje ranjivih skupina (djeca i mladi, starija generacija, osobe s invaliditetom, jezične i nacionalne manjine, stanovnici rijetko naseljenih područja i područja od posebne državne skrbi i sl.) u kulturnim i umjetničkim programima
• razvoj inovativnih digitalnih sadržaja i modela za interaktivnu komunikaciju s publikom (npr. aplikacije, videoigre, programski kanali ‒ live streaming, digitalne platforme i web stranice sl.) kojima će se povećati vidljivosti kulturnih i umjetničkih programa
• aktivnosti umrežavanja i stvaranje partnerstva na programima razvoja publike
• programi osmišljavanja i provedbe suradničkih praksi s ciljem uključivanja šire zajednice u razvoj kulturnih sadržaja.
Uz ispunjenu e-prijavnicu obavezno je priložiti:

Obrazac izjave o nepostojanju dvostrukog financiranja (predložak je dostupan za preuzimanje unutar e-prijavnice)
Obrazac izjave o istinitosti i vjerodostojnosti podataka financiranja (predložak je dostupan za preuzimanje unutar e-prijavnice)
Potvrda Porezne uprave o stanju duga ne starija od 30 dana
Detaljno specificiran troškovnik programa
Detaljan opis programa za koji se potražuju sredstva (kontekst nastanka programa i potrebe razvoja publike koje se programom zadovoljavaju, detaljna razrada programa s pregledom svih predviđenih aktivnosti, popis sudionika i suradnika s referencijama, metodologija rada, ciljane skupine, rezultati programa, održivost programa)
Terminski plan održavanja programa Stručne referencije autora/voditelja programa (CV)
Prethodna suglasnost nadležnog tijela ukoliko program uključuje korištenje javnog prostora
dostavljen izvadak iz Registra neprofitnih organizacija za umjetničke organizacije i udruge
upis u Očevidnik kazališta (za javna i privatna kazališta).
Sve fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti u području kulture u Republici Hrvatskoj prilikom prijave dužne su priložiti dokaz o djelovanju u području kulture tijekom najmanje dviju godina (registracija, opis dosadašnjeg rada i postignuća).

Sve u roku pristigle prijave s potpunom dokumentacijom razmotrit će posebno stručno povjerenstvo za odabir programa koji potiču razvoj publike u području kulture te uputiti prijedlog ministrici kulture, koja će donijeti odluku o izboru programa. S nositeljem programa sklopit će se ugovor kojim će se urediti prava i obveze korisnika sredstava i Ministarstva kulture i medija.

Prijava se podnosi elektroničkim putem e-obrasca koji je dostupan na stranicama Ministarstva kulture i medija: https://e-prijavnice.min-kulture.hr/e-pisarnica. Uz svaku elektronički popunjenu e-prijavnicu potrebno je učitati odnosno pohraniti svu propisanu popratnu dokumentaciju u digitalnom obliku.

Prijavnice koje ne ispunjavaju tražene uvjete sukladno tekstu i uvjetima natječaja te uputama za prijavitelje, koje nisu dostavljene u elektroničkome obliku na odgovarajućem obrascu (e-prijavnici) u navedenome roku, kojima nedostaje neki od obaveznih priloga te prijavnice korisnika koji nisu izvršili dosadašnje obveze prema Ministarstvu kulture i medija neće se razmatrati niti uvrstiti u programe koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu.

Prijave na temelju ovog Poziva mogu se podnositi od 28. studenog do 29. prosinca 2023. godine do 17 sati.

Upute za prijavitelje

Foto: freepik.com

Pročitajte više » | Napisano 11.12.2023.

Europska komisija predlaže nove mjere za smanjenje kritičnog nedostatka radne snage

Europska komisija predlaže nove mjere za smanjenje kritičnog nedostatka radne snage

Europska unija suočava se s trajnim problemom nedostatka radne snage u svim sektorima i na svim razinama vještina, a demografske promjene dodatno će utjecati na probleme tržišta rada. Ako se ne poduzmu usklađene mjere, trenutačna kretanja mogla bi ugroziti zelenu i digitalnu tranziciju, umanjiti konkurentnost EU-a te oslabiti javne usluge u područjima u kojima već nedostaje radnika.

U Komunikaciji o mobilnosti vještina i talenata upućenoj Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija, Komisija navodi kako je kvalificirana radna snaga presudna za konkurentnost Unije i njenu sposobnost za rast i inovacije, a poslodavci u svim sektorima sve ju teže pronalaze. Očekuje se i rast nedostatka vještina u područjima vezanim za dvostruku tranziciju; zeleno i digitalno gospodarstvo zahtijevaju specifične vještine te restrukturiranje tržišta rada, što će posebno utjecati na sektore građevinarstva, energetike, industrije i prometa. Osim toga, s obzirom na starenje stanovništva Europe, trebat će više radnika i u području skrbi za bolesne i starije osobe, što tržište rada EU-a može samo djelomično pokriti. Predloženi paket prva je inicijativa za organiziranu i zakonitu migraciju radne snage u Uniji kojom se želi doprinijeti rješavanju ovog problema.

Stalna nastojanja EU-a da riješi problem nedostatka radne snage usmjerena su prije svega na usavršavanje, prekvalifikaciju i iskorištavanje potencijala domaćih radnika. Međutim, da bi se u državama članicama taj nedostatak uklonio, EU će morati privući kvalificiranu radnu snagu i talente iz ostatka svijeta te stvoriti uvjete za njen ostanak, i to ne samo kako bi se ublažio problem njenog nedostatka, nego i kako bi se potaknule inovacije, tehnološki napredak te gospodarski rast na razini cijele Unije. Iako je mobilnost u svrhu učenja vrijedno iskustvo za stjecanje znanja i vještina potrebnih za osobni, obrazovni i profesionalni razvoj te za građanski angažman i socijalnu uključenost, Komisija navodi da je i dalje je relativno malo Europljana koji sudjeluju u aktivnosti učenja izvan svoje države.

Paketom novih mjera Komisija želi učiniti Uniju privlačnom talentima iz trećih zemalja, a on uključuje uspostavu baze talenata, mjere za priznavanje kvalifikacija i mobilnost u svrhu učenja. Te su mjere ključna ostvarenja Europske godine vještina.

1. Baza talenata EU-a - ovo je prva takva informatička platforma EU-a, a njome se olakšava povezivanje poslodavaca EU-a s tražiteljima zaposlenja iz trećih zemalja. Sudjelovanje u bazi bit će za države članice dobrovoljno. Ako se uključe, morat će pratiti nacionalne potrebe za radnicima i te podatke uključivati u bazu; Komisija je utvrdila 42 deficitarna zanimanja na razini EU-a, a taj će se popis prilagođavati promjenjivim potrebama tržišta rada. Platforma će također pružati informacije o postupcima zapošljavanja te životnim i radnim uvjetima u državama EU-a.

Baza talenata temelji se na dugogodišnjem uspješnom iskustvu Komisije s platformom EURES (Europska mreža za suradnju službi za zapošljavanje), a podupirat će interoperabilnost s nacionalnim platformama za zapošljavanje.

2. Lakše i brže priznavanje kvalifikacija stečenih u trećim zemljama - od ključne je važnosti i za poslodavce i za tražitelje posla iz trećih zemalja, za njihovu integraciju u društvo te za razvoj prava na spajanje obitelji. Tom će se mjerom postojeći EU-ov sustav priznavanja kvalifikacija modernizirati kako bi postupci bili jednostavniji, pristupačniji, brži i s manje administrativnog opterećenja koje djeluje demotivirajuće za sve uključene. To će poboljšati i usporedivost kvalifikacija među državama te pomoći poduzećima, posebno MSP-ovima. Izdavanje radnih viza i dozvola ostaje u rukama država članica; ako poslodavac želi zaposliti radnika iz treće države, morat će podnijeti zahtjev nacionalnim tijelima zaduženim za to.

Ova će mjera doprinijeti i smanjenju nepovjerenja u vještine i kvalifikacije stečene u trećim zemljama, koje predstavlja veliku prepreku te vodi tome da državljani trećih zemalja često rade ispod razine svojih kvalifikacija. Prema podacima Eurostata, više od četvrtine državljana trećih zemalja 2022. bilo je visokokvalificirano, a 39,4% njih je bilo prekvalificirano za posao koji su obavljali. Taj je postotak visok i za državljane EU-a koji rade u drugim državama članicama: 31,8%. Komisija stoga ističe kako je razvoj sustava priznavanja kvalifikacija i vještina važan za iskorištavanje potencijala državljana trećih zemalja koji već sada uvelike pridonose tržištu rada i gospodarstvu EU-a; čak 13% ključnih radnika EU-a nisu njeni državljani.

Komisija će raditi i na usklađivanju Europskog kvalifikacijskog okvira s nacionalnim i regionalnim kvalifikacijskim okvirima. S obzirom na tempo tehničkih i društvenih promjena te na to da su postojeći sustavi orijentirani uglavnom na visoko obrazovanje, Komisija preporuča razvoj struktura priznavanja kvalifikacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Isto tako, poduzimaju se mjere za prelazak na višejezične digitalne kvalifikacije i svjedodžbe na razini cijelog sustava, čime će se olakšati postupci zapošljavanja i doprinijeti razvoju jedinstvenog tržišta.

3. Mobilnost u svrhu učenja za sve - Preporuka Vijeća „Europa u pokretu – prilike za mobilnost u svrhu učenja za sve” poziva države članice da mobilnost u svrhu učenja unutar EU-a uključe u sve oblike i razine obrazovanja i osposobljavanja, od školskog i strukovnog obrazovanja te osposobljavanja (osobito naukovanja), do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Time se povećava privlačnost Unije kao odredišta za obrazovanje, posebno strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje osim stjecanja vještina, potiče aktivno građanstvo, povećava zapošljivost, uspješnost i konkurentnost poduzeća te pridonosi istraživanjima i inovacijama. U okviru Preporuke, inicira se omogućavanje učenja kroz rad, razvoj sveobuhvatnog pristupa učenju jezika te povećanje mobilnosti učenika, studenata, nastavnika i pripravnika među državama članicama, uz tehničku pomoć i sredstva potpore. Međutim, ključ leži u rukama država članica jer je obrazovanje u nacionalnoj nadležnosti.

S obzirom na to da se potrebe tržišta rada brzo mijenjaju i razlikuju među državama članicama, treba osigurati da inicijative za migraciju radne snage budu u skladu s aktualnim potrebama gospodarstva i poslodavaca. Pristupačne i ažurirane informacije su presudne, a osim njih, za poboljšanje mobilnosti vještina i talenata ključna je i izgradnja kapaciteta te bliska suradnja nacionalnih tijela i dionika iz privatnog i javnog sektora u odredišnim i matičnim zemljama. Komisija je odlučna poduprijeti tu suradnju i računa na angažman Europskog parlamenta, Vijeća, država članica i socijalnih partnera.

O prijedlozima Komisije uskoro će pregovarati Europski parlament i Vijeće, a Komisija će podupirati države članice u provedbi preporuka te će ih pozivati da izvješćuju o nacionalnim inicijativama, reformama, dobroj praksi i statističkim podacima.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Komunikaciji Europske komisije o mobilnosti vještina i talenata možete pristupiti ovdje.

Foto: freepik.com

Pročitajte više » | Napisano 11.12.2023.