Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Sustavnim preprekama ograničeno ravnopravno sudjelovanje obrtnika u EU fondovima
Vrijeme za prilagodbu: kako bolje uključiti obrtnike u novo financijsko razdoblje EU fondova
Krajem 2024. HOK je proveo analizu iskorištenosti i dostupnosti sredstava iz EU fondova za obrtnike u Hrvatskoj. Rezultati jasno ukazuju na porast interesa i broja prijava, ali i na niz sustavnih prepreka koje i dalje ograničavaju ravnopravno sudjelovanje obrtnika u korištenju europskih sredstava.
U aktualnom programskom razdoblju 2021.–2027. iskorištenost dostupnih sredstava iznosi tek oko 5,7 %, a brojni natječaji kasne u odnosu na planirane datume, što otežava pravovremeno planiranje i prijavu, osobito mikro i malim obrtnicima i poduzetnicima.
Budući da je upravo sada u tijeku oblikovanje novog proračunskog razdoblja 2028.–2034., Hrvatska obrtnička komora temeljem prikupljenih podataka i iskustava predlaže niz konkretnih preporuka kako bi se osigurala bolja dostupnost, vremenska usklađenost i sadržajna prilagođenost europskih sredstava stvarnim razvojnim potrebama obrtnika.
Ključne spoznaje iz aktualnog razdoblja
Iako je udio obrtnika među korisnicima fondova u razdoblju 2022.–2024. porastao – s 3,21 % u 2022. na 11,85 % u 2024. – analiza strukture poziva pokazuje da se taj porast uglavnom odnosi na administrativno jednostavne i niskorizične intervencije, poput vaučera za digitalizaciju. Istovremeno, ozbiljniji natječaji usmjereni na zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i tehnološki razvoj i dalje su većinom oblikovani na način koji pogoduje većim gospodarskim subjektima.
Minimalni iznosi ulaganja, strogi kriteriji bodovanja (vezani uz broj zaposlenih, porast prihoda i izvozne rezultate) te formalni uvjet da korisnik mora imati zaposlenog radnika predstavljaju barijeru za velik broj obrta u kojima je nositelj obrta ujedno i jedina zaposlena osoba. U gotovo tri četvrtine registriranih obrta u Hrvatskoj upravo je to slučaj, što ih automatski stavlja u nepovoljan položaj pri prijavi na većinu otvorenih poziva.
Dodatni izazov je i to što su brojna sredstva iz aktualnog razdoblja još uvijek neiskorištena, dok mnogi pozivi kasne s objavom, što dodatno otežava pravovremeno planiranje i donošenje poslovnih odluka u sektoru mikro i malih poduzetnika. Takav tempo implementacije stvara dodatni pritisak na krajnje korisnike – osobito na one koji nemaju pristup stručnim savjetnicima i koji svoje aktivnosti moraju usklađivati s redovnim poslovanjem.
Iako su brojni obrtnici pokazali interes, stvarni broj prijava ostao je nizak – ponajprije zato što nije bilo dovoljno ciljanih poziva koji bi odgovarali njihovim konkretnim potrebama, poput ulaganja u opremu, radionice ili energetsku obnovu. Slabosti u usklađivanju nacionalnih natječaja sa stvarnim stanjem na terenu dodatno su naglašene dugotrajnim evaluacijama, složenim administrativnim zahtjevima i neujednačenom razinom podrške u pripremi projektne dokumentacije.
Preporuke za novo programsko razdoblje 2028.–2034.
Za učinkovitije uključivanje mikro poduzetnika i obrta u korištenje sredstava europskih fondova u sljedećem razdoblju, preporučuje se uvođenje ciljanih mjera i pristupa oblikovanih prema specifičnostima tog segmenta gospodarstva.
1. Uvođenje posebnih poziva za mikro poduzeća i obrte
Potrebno je razviti natječaje namijenjene isključivo mikro poduzetnicima, s jednostavnijom prijavnom procedurom, nižim pragovima ulaganja i kraćim rokovima obrade prijava. Fokus takvih poziva trebao bi biti na konkretnim, razvojnim ulaganjima – poput opreme, digitalizacije, energetske učinkovitosti ili prilagodbi radnog prostora.
2. Mikro-komponente unutar standardnih poziva
Unutar većih, horizontalnih poziva poželjno je osigurati podkomponente ili linije za mikro subjekte, s prilagođenim kriterijima i konkurentnim uvjetima, čime se smanjuje rizik od marginalizacije manjih prijavitelja.
3. Priznavanje nositelja obrta kao zaposlenika
Kako bi se uklonila diskriminacija obrta bez formalno prijavljenih radnika, nužno je u svim relevantnim pozivima priznati vlasnika obrta kao zaposlenika, u skladu s njegovim stvarnim ulogama i obvezama u poslovanju.
4. Redefiniranje uvjeta prihvatljivosti
Kriteriji prihvatljivosti trebali bi biti utemeljeni na razvojnim potencijalima širokog spektra prijavitelja, a ne isključivo na visoko tehnološkim ili izvoznim karakteristikama.
5. Kombinirani financijski instrumenti
Pozitivan primjer predstavljaju instrumenti koji kombiniraju povoljne mikrokredite i bespovratna sredstva, što omogućuje prilagođeno financiranje modernizacije, digitalizacije ili pokretanja poslovanja. Takvi modeli posebno su primjereni za obrtnike koji ne raspolažu visokom likvidnošću, ali imaju stabilne poslovne planove.
6. Razvoj lokalne savjetodavne infrastrukture
Uspostava trajno dostupnih savjetodavnih točaka za mikro obrtnike i poduzetnike, uključujući specijalizirane stručnjake za EU fondove, može znatno povećati broj kvalitetnih prijava i smanjiti rizike u provedbi projekata. Preduvjet za to je osigurano i kontinuirano financiranje takvih servisa.
„Postoji opravdana zabrinutost da bi mikro poduzetnici i obrti – koji čine većinu gospodarskih subjekata u Hrvatskoj – mogli ostati u drugom planu ako se nacionalni provedbeni mehanizmi ne prilagode njihovim stvarnim operativnim mogućnostima i razvojnim potrebama. Bez ciljanih instrumenata i institucionalne podrške, značajan dio dostupnih sredstava mogao bi i dalje ostati izvan njihova dosega. Kako bi se u idućem razdoblju osiguralo pravednije i učinkovitije korištenje europskih fondova, potreban je jasan strateški zaokret – prema ravnomjernoj dostupnosti sredstava svim kategorijama poduzetnika, uključujući i najmanje, obrtnike, kao temelj održivog i otpornog lokalnog gospodarstva. To nije samo pitanje pravednosti, već i preduvjet za inkluzivnije, otpornije i konkurentnije gospodarstvo u cjelini“, zaključuje predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 21.07.2025.
HOK: Podržavamo umirovljenike u zahtjevima za isplatu pune mirovine tijekom nastavka rada
Vezano uz traženja umirovljenika temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, Hrvatska obrtnička komora je u nekoliko navrata ponovila svoje zahtjeve da se predvidi mogućnost obavljanja djelatnosti obrta uz pravo na starosnu mirovinu za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos te za obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu žele otvoriti obrt. HOK je svakom prilikom ocijenio da je isplata mirovine tijekom nastavka rada uz obrt velik iskorak za hrvatske obrtnike, no uz jasan naglasak - da su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju isplatom samo 50% mirovine.
„Tražimo isplatu pune starosne mirovine i druge mogućnosti uključenja. Naime, radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća rada su nenadoknadivi, nezamjenjivi i neprocjenjivi i moramo napraviti sve što je u našoj moći da im damo mogućnost i poticaj da nastave gospodarske aktivnosti na dobrobit države i društva, s obzirom da bi na ovaj način i dalje iz svog poslovanja podmirivali i poreze i doprinose te itekako nastavili pridonositi proračunu Republike Hrvatske. Prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se navedenim osobama omogući isplata starosne mirovine uz obavljanje djelatnosti obrta izuzetno bi poticajno djelovao na postizanje duljeg ostanka u svijetu rada“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil te naglašava da 40.000 članova obrt obavljaju uz radni odnos, pri čemu navedeni broj svakodnevno raste, a time i obaveza da im se osigura mogućnost nastavka rada u obrtu uz mirovinu.
U zahtjevu nadležnom tijelu navodi se kako bi se isključivanjem mogućnosti isplate starosne mirovine za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos iste dovelo u nepovoljni položaj u odnosu na ostale obrtnike, ali i na članove trgovačkih društava. Nadalje, uskraćivanjem prava da se u starosnoj mirovini ne može registrirati obrt, obrt se stavlja u nejednak položaj u odnosu na osobe u mirovini koje jesu u radnom odnosu (kod drugog poslodavca ili u vlastitom trgovačkom društvu). U takvim situacijama umirovljenicima će ostati trenutno jedina opcija osnivanja pravne osobe i obavljanje djelatnosti putem iste, slijedom čega vrijedi istaknuti kako mnogi umirovljenici u potpunosti odustaju od rada iz razloga kompliciranije procedure osnivanja i općenito obavljanja djelatnosti putem pravne osobe.
Pročitajte više » | Napisano 16.07.2025.
Provođenje pojačanih nadzornih aktivnosti
U tijeku je provođenje pojačanih nadzornih aktivnosti ovlaštenih službenika Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave na cijelom području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na jadransku obalu, otoke i područje Grada Zagreba. U cilju sprečavanja sive ekonomije, zaštite Državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze, pojačane nadzorne aktivnosti provodit će preko 400 ovlaštenih službenika navedenih Uprava kod poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise i ostvaruju oporezive primitke/prihode.
U vrijeme održavanja ULTRA Europe festivala 2025. pojačane su nadzorne aktivnosti u mjestima održavanja istog, a u razdoblju od 14. do 16. srpnja 2025. godine posebni naglasak će biti na provođenje aktivnosti na području otoka Brača i otoka Visa. Primjenom suvremenih metoda i IT sustava fiskalizacije obavljat će se provjera izdavanja i evidentiranja računa u realnom vremenu. Provodit će se dvije vrste nadzornih aktivnosti:
nadzori fiskalizacije i
postupci praćenja izdavanja računa i evidentiranja prometa (snimanje prometa).
Podsjećamo da nema tolerancije prema onim poreznim obveznicima koji ne izdaju račune te time na najgrublji način narušavaju financijsku disciplinu.
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 16.07.2025.
Nagrada za najboljeg mentora otišla u ruke riječkoj frizerki Milki Dudić Nagrada za najboljeg mentora otišla u ruke riječkoj frizerki Milki Dudić
thumb
thumb
Na svečanoj Akademiji Hrvatske obrtničke komore povodom Dana obrtnika tradicionalno je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva dodijeljena nagrada „Šegrt Hlapić“ najboljem učeniku, mentoru i strukovnoj školi, a priznanja je dodijelio ministar gospodarstva Šušnjar. Nagradu za najboljeg mentora ove je godine primila gospođa Milka Dudić, vlasnica Frizerskog obrta Chic iz Rijeke.
„Kad sam se popila na binu i čula sve ono što je voditeljica čitala o meni tek tada su me svladali osjećaji. Pitao me ministar Šušnjar zašto plačem, ja sam mu odgovorila da ne znam da plačem i da suze valjda idu same. Ja sam to sve tako radila jer sam smatrala da je to tako u redu, bez namjere i cilja da me netko nagradi zbog toga, ali mi je da drago da je netko primijetio moj trud. Bila sam preponosna i još uvijek mi se dojmovi nisu slegli. Puno razmišljam o tome i vidim da ljudi to jako cijene, da im je drago i da osjećaju veličinu toga“, kaže dobitnica nagrade „Šegrt Hlapić“.
Frizerski obrt gospođe Dudić od 2005.godine prima učenike na naukovanje te je u posljednjih 20 godina obrazovala 40 učenika. Redovito ocjenjuje rad učenika, prati uspjeh u školi, sudjeluje u kontrolnim ispitima, kontrolira mape praktične nastave, vodi evidenciju satnice i slične aktivnosti. Od 40 učenika koji su se obrazovali odnosno naukovali u frizerskom salonu, zaposlila je osam učenika. Gđa Dudić članica je komisije za pomoćničke ispite, komisije za licenciranje te komisije za majstorski ispit. Učenike Obrtničke škole Opatija u zanimanju frizer, u dogovoru sa stručnim učiteljima škole, poučava novim trendovima, tehnologijama te prenosi nove vještine.
„Mislim da je veličina u prenošenju, davanju znanja drugima. Isto bih preporučila i svim kolegama, mislim da je nesebičnost bitna u našem poslu. To je moj ponos, a ova nagrada me jako motivirala za dalje“, zaključuje gospođa Milka.
U ovoj godini najboljim učenikom strukovne škole pokazao se Sebastian Donat, koji je završio treći razred Tehničke škole Daruvar te se obrazuje za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije. Sva tri razreda završio je s odličnim uspjehom te je osvojio 2. mjesto na državnom natjecanju Wordskills Croatia 2025. Ovogodišnja najbolja strukovna škola je Srednja strukovna škola Antuna Horvata iz Đakova, koja ima 10 realiziranih zanimanja iz sustava vezanih obrta, a prosječna ocjena učenika koji se školuju za zanimanja iz sustava vezanih obrta je vrlo dobar. U ovoj školskoj godini škola je sudjelovala u 2 projekta/programa sufinanciranim EU sredstvima te se promovirala kroz 41 različitu manifestaciju.
Pročitajte više » | Napisano 14.07.2025.
Priznanje za najbolju srednju strukovnu školu pripalo SŠ Antuna Horvata iz Đakova
Tradicionalna nagrada Ministarstva gospodarstva i Hrvatske obrtničke komore (HOK) najboljoj srednjoj strukovnoj školi pod nazivom „Šegrt Hlapić“ dodijeljena je na svečanoj Akademiji HOK-a povodom Dana obrtnika Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata iz Đakova.
„Nagrada Šegrt Hlapić je veliko priznanje za našu školu na koje smo iznimno ponosni jer smatramo da je vrednovanje rezultata rada nužno i neophodno. Kada vam nadležna tijela poput Ministarstva gospodarstva i Hrvatske obrtničke komore – one koje mogu najbolje vidjeti koliko su naši učenici pripremljeni za ono što ih očekuje u životu na tržištu rada – ocijene da su vaši rezultati bili u toj godini najbolji u Hrvatskoj onda nam je to dodatni podatak koji veseli i raduje i daje nam inspiraciju da na nastavimo raditi na sličan način i u budućnosti. Naša škola je specifična jer imamo puno različitih struka, njih više od dvadeset i trenutno obrazujemo u svim modelima koji su do sada postojali, ponajviše je zastupljen jedinstveni model obrazovanja“, objašnjava ravnatelj Mirko Ćurić.
Škola ima 10 realiziranih zanimanja iz sustava vezanih obrta i to: kuhar, slastičar, pekar, mesar, soboslikar – ličilac, frizer, elektroinstalater, automehatroničar, cvjećar i mehaničar poljoprivredne mehanizacije. Prosječna ocjena učenika koji se školuju za zanimanja iz sustava vezanih obrta je vrlo dobar, a u ovoj školskoj godini škola je sudjelovala u 2 projekta/programa sufinanciranim EU sredstvima, odnosno projektima bilateralne suradnje sa zemljama članicama EU. Također, škola se kroz 2024./2025. godinu promovirala kroz 41 različitu manifestaciju.
„Naša škola je primjer kako se može uspješno raditi i primjenjivati različite metode jer u konačnici svako model obrazovanja zavisi od onih koji ih izvode i učenika koji su spremni na pravi način to odraditi, ali i od poslovne zajednice, obrtnika i gospodarskih subjekata koji su uključeni u proces obrazovanja. Mi zaista imamo sjajnu suradnju od osamostaljenja škole 1991. godine do danas s Udruženjem obrtnika Đakovo, područnom obrtničkom komorom i HOK-om u Zagrebu. Svi naši učenici imaju mjesta za naukovanje, svi naši učenici imaju potpisane ugovore i uključeni su u život i rad poslovnih subjekata u Đakovu. Bez te jedne zajedničke povezanosti škole i gospodarstva odnosno obrtnika ne bi se dogodio ovaj uspjeh. Mislim da je to zapravo model kojim se jedino ože graditi budućnost strukovnog obrazovanja, da ono bude ukorijenjeno u prostor i vrijeme u kojem živi odnosno da se događa ne samo u školi nego i u poslovnim subjektima“, zaključuje ravnatelj nagrađene škole.
Nagrada „Šegrt Hlapić“ se, uz najbolju strukovnu školu, dodjeljuje i najboljem učeniku strukovne škole te mentoru. Tako se u ovoj godini najboljim učenikom strukovne škole pokazao Sebastian Donat, koji se u Tehničkoj školi Daruvar obrazuje za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije. Za najboljeg mentora ove je godine ocijenjena gospođa Milka Dudić, vlasnica Frizerskog obrta Chic iz Rijeke.
Detalji o svim dobitnicama priznanja na svečanoj Akademiji HOK-a nalaze se na dnu stranice.
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Zlatne ruke 2025._Informacije o dobitnicima_0.docx 150.25 KB
Pročitajte više » | Napisano 09.07.2025.