Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Redoviti studenti mogu otvoriti obrt i zadržati subvenciju troškova školarine
Novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, br. 119/22, dalje u tekstu: Zakon) utvrdio je pravo na subvencioniranje troškova školarine studentu u redovitom statusu bez obzira je li student u radnom odnosu ili obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.
Zakon razlikuje studente upisane u redovitom statusu, koji studiraju u sklopu pune nastavne satnice i ostvaruju pravo na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, i studente upisane u izvanrednom statusu, koji studiraju u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice i sami snose troškove studija u cijelosti ili dijelom.
Student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom preddiplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna. Takav student može biti u radnom odnosu ili obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.
No, u slučaju zasnivanja radnog odnosa, otvaranja obrta ili obavljanja drugog slobodnog zanimanja, student koji studira u redovitom statusu gubi prava iz studentskog standarda:
- pravo na zdravstveno osiguranje, koje će ostvariti po drugoj osnovi,
- pravo na subvencionirano stanovanje i prehranu,
- pravo na obavljanje studentskih poslova u skladu sa Zakonom o obavljanju studentskih poslova (Narodne novine, br. 16/20)
- pravo na državne stipendije i druge novčane potpore.
Student koji studira u izvanrednom statusu i koji nije u radnom odnosu niti obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruje pravo na obavljanje studentskih poslova u skladu sa Zakonom o obavljanju studentskih poslova.
Pročitajte više » | Napisano 29.11.2022.
Oprez pri sklapanju ugovora na daljinu i upisu u poslovne adresare
Podsjećamo obrtnike da budu oprezni pri sklapanju ugovora o uslugama na daljinu putem telefona, kao i u postupanju s ponudama za objavu njihovih podataka u različitim „registrima“.
Kada se radi o sklapanju ugovora na daljinu, ponuda učinjena telefonom smatra se ponudom nazočnoj osobi i prihvaćena je kada ponuditelj primi vašu izjavu da prihvaćate ponudu. Ako putem telefona zaprimite ponudu, nemojte pristajati na nju ako niste sigurni koja usluga vam se nudi, u kojem roku i po kojoj cijeni. U okviru obavljanja obrtničke djelatnosti ne smatrate se potrošačem i ne štite vas odredbe Zakona o zaštiti potrošača, stoga u sklapanje ugovora uložite povećani stupanj pažnje.
Ponude za upis podataka obrta u komercijalne poslovne adresare pristižu najčešće poštom u obliku pisama u kojem su navedeni članci općih uvjeta poslovanja i priložena uplatnica za plaćanje cijene u visini 200,00, 400,00 ili 800,00 kuna koja varira ovisno o roku u kojem se vrši uplata.
Molimo obratite pažnju da se ne radi o obvezi, nego o ponudi.
Nemate nikakvu obvezu prihvatiti ponuđeno niti objavljivati svoje podatke. Također, nema propisa koji bi vas na to primorao jer se za upis u Obrtni registar više ne plaća upravna pristojba.
Slične ponude možete primiti i elektroničkom poštom iz zemlje i inozemstva. Najčešće su sročene tako da se čini kako se potvrđuje ispravnost ili se vrši ispravak podataka u bazi podataka koja je predočena kao obavezna. Zapravo se radi o ponudi objave vaših podataka u komercijalnim adresarima uz plaćanje naknade za objavu i to kroz tri godine. U drugom se dijelu traži ovjera unesenih podataka potpisom i pečatom obrtnika, pri čemu je manjim slovima iznad mjesta za potpis i pečat navedeno da tim potpisom i ovjerom obrtnik naručuje objavu svojih podataka, što predstavlja naplatnu uslugu i to za nekoliko godina unaprijed. Naknade su relativno visoke i iznose nekoliko stotina eura godišnje.
Skrećemo pažnju da potpisom i ovjerom ponude dajete izjavu volje o prihvaćanju ponude i narudžbi za uvrštavanje u adresar po ponuđenoj cijeni i uvjetima. Stoga ne potpisujte i ne šaljite dobiveni obrazac natrag pošiljatelju ako niste sigurni da želite naručiti objavu vaših podataka u ponuđenom adresaru i za to platiti traženu cijenu.
U većini slučajeva naziv može biti zbunjujući te navoditi na zaključak da se radi o nekom službenom i obveznom registru („e-registar“) odnosno obvezi pribavljanja međunarodnog poreznog broja („European Business Number“), iako se zapravo radi o komercijalnom adresaru za marketinške svrhe.
Sličnu praksu primjenjuje i tvrtka iz Meksika koja ponude šalje koristeći kontakte objavljene u katalozima izlagača na međunarodnim sajmovima.
Zaštitu obrtnika i poduzetnika od ove vrste agresivne marketinške prakse već godinama pokušava ostvariti i SMEUnited – europska organizacija malih i srednjih poduzetnika. Angažmanom zastupnika u Europskom parlamentu usvojena je direktiva koja izdavanje neutemeljenih računa smatra prijevarom, te obvezuje države članice da kroz dvije godine uvedu i provode on-line informiranje.
U slučaju nepotpunog razumijevanja ponude i onoga što vam se nudi, osobito na nekom stranom jeziku, budite dodatno oprezni. Obratite se stručnoj osobi za pomoć, a na raspolaganju smo Vam i mi u Savjetodavnoj službi Hrvatske obrtničke komore. Možete nas kontaktirati pozivom na broj telefona 072 000 026 ili elektroničkom poštom putem portala http://infos.hok.hr/postavite_pitanje.
Pročitajte više » | Napisano 25.11.2022.
Ribarstvo važna obavijest! NATJEČAJ - IV.3. KOMPENAZCIJA
U „Narodnim novinama“ broj 137/22 objavljen Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere IV.3. „Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture – kompenzacija“.
Potpora se dodjeljuje korisnicima u sektoru gospodarskog ribolova na moru, akvakulture i prerade proizvoda ribarstva i akvakulture, kao bespovratna novčana sredstva u obliku kompenzacije za dodatne/povećane troškove do kojih je došlo zbog poremećaja tržišta uzrokovanog agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine i njegovim učincima na lanac opskrbe proizvodima ribarstva i akvakulture i to za razdoblje od 1. ožujka 2022. godine do 30. rujna 2022. godine. Napominjemo da se ova mjera razlikuje od ranijih natječaja u okviru IV.3 „Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture“ te se ovdje radi, a kako je ranije navedeno, o dodjeli kompenzacijskih sredstava.
Zahtjev za dodjelu i isplatu potpore te popratna dokumentacija se podnose u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
s naznakom:
„Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere IV.3. ‘Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture – kompenzacija – NE OTVARATI“.
Rok za podnošenje Zahtjeva za dodjelu i isplatu potpore je do 19. prosinca 2022. godine.
Pravilnik, Natječaj, pripadajući obrasci i prilozi, kao i primjeri, pojašnjenja i tablica za informativni izračun mogu se pronaći ovdje.
Pročitajte više » | Napisano 25.11.2022.
Koordinacija ekonomskih politika: Komisija izdala smjernice za rješavanje energetske krize, zeleniju i digitalniju Europu
Europska komisija je pokrenula ciklus europskog semestra 2023. za koordinaciju ekonomskih politika. Paket se temelji na jesenskoj gospodarskoj prognozi 2022. koja je pokazala da gospodarstvo Unije, nakon vrlo dobrih rezultata u prvom polugodištu, sada ulazi u znatno zahtjevniju fazu. Iako brzo i dobro koordinirano političko djelovanje tijekom pandemije bolesti COVID-19 daje rezultate, Unija se zbog posljedica ruske invazije na Ukrajinu suočava s brojnim i složenim izazovima. Rekordno visoke cijene energije, visoke stope inflacije, nestašice u opskrbi, povećane razine duga i sve viši troškovi zaduživanja utječu na poslovanje i narušavaju kupovnu moć kućanstava.
Ti izazovi iziskuju koordinirano djelovanje kako bi se osigurala odgovarajuća i cjenovno pristupačna opskrba energijom, zaštitila gospodarska i financijska stabilnost te ranjiva kućanstva i poduzeća, a istodobno očuvala održivost javnih financija. S druge strane, potrebno je brzo djelovati kako bi se potaknuo potencijalni rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te ostvarili ciljevi zelene i digitalne tranzicije. Koordinacija ekonomskih politika u okviru europskog semestra pomoći će državama članicama da te ciljeve ostvare utvrđivanjem prioriteta te jasnih i dobro koordiniranih političkih smjernica za sljedeću godinu.
Godišnji pregled održivog rasta
U ovogodišnjem Godišnjem pregledu održivog rasta predstavljen je ambiciozan program za daljnje jačanje koordiniranih odgovora politika Unije kako bi se ublažili negativni učinci energetskih šokova u kratkoročnom razdoblju. Jednako tako je bitno i dalje povećavati socijalnu i gospodarsku otpornost te poticati održiv i uključiv rast u srednjoročnom razdoblju i zadržati fleksibilnost za suočavanje s novim izazovima. Taj je pristup u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, koji su sastavni dio europskog semestra.
Četiri prioriteta u okviru europskog semestra i dalje su: promicanje održivosti okoliša, produktivnosti, pravednosti i makroekonomske stabilnosti u cilju potpore konkurentnoj održivosti.
Mehanizam za oporavak i otpornost, čiji proračun iznosi 723,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i zajmovima, i dalje osigurava stabilan tok ulaganja u europska poduzeća, infrastrukturu i vještine te podupire ambiciozan program reformi do 2026.
U okviru Unijina plana REPowerEU, čija je svrha brzo smanjenje ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima, mobilizirat će se dodatna sredstva kako bi se ciljanim ulaganjima i reformama povećala otpornost energetskih sustava Uniji i spriječilo energetsko siromaštvo.
Mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja
Komisija je ocijenila usklađenost nacrta proračunskih planova za 2023. s preporukama Vijeća iz srpnja 2022. U njima se uzima u obzir nastavak primjene opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu u 2023.
U skladu s fiskalnim preporukama za 2023. države članice s niskim i srednjim dugom trebale bi osigurati da rast primarnih tekućih rashoda koje financira država bude usklađen s općim neutralnim smjerom politike. Državama članicama s visokim dugom preporučeno je da provode razboritu fiskalnu politiku, a posebno da ograniče rast primarnih tekućih rashoda koje financira država ispod srednjoročnog potencijalnog rasta proizvodnje.
S obzirom na to da će Hrvatska 1. siječnja 2023. pristupiti europodručju, Komisija pozdravlja njezinu odluku da prvi put predstavi nacrt proračunskog plana.
Preporuka za europodručje
U ovoj se preporuci iznose prilagođeni savjeti državama članicama europodručja za razdoblje 2023.–2024. o pitanjima koja utječu na funkcioniranje europodručja u cjelini. Države članice europodručja trebale bi:
nastaviti koordinirati fiskalne politike kako bi se podržalo pravodobno vraćanje inflacije na srednjoročni cilj Europske središnje banke od 2 %,
održavati visoku razinu javnih ulaganja radi poticanja socijalne i gospodarske otpornosti te potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji,
osigurati da potpora koja se pruža kućanstvima i poduzećima suočenima s financijskim poteškoćama zbog energetske krize bude troškovno učinkovita, privremena i usmjerena na ranjiva kućanstva i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća; u preporuci se u tom pogledu predlaže uspostava sustava za određivanje cijena energije na dvije razine, kojim bi se osigurali poticaji za uštedu energije i zamijenile opsežne cjenovne mjere. U okviru tog sustava ranjivi potrošači bili bi zaštićeni reguliranim cijenama.
poticati kretanje plaća kojim se štiti kupovna moć zaposlenika i istodobno ograničavaju sekundarni učinci na inflaciju prema potrebi, razviti i prilagoditi sustav socijalne potpore
dodatno poboljšati aktivne politike tržišta rada i riješiti problem nedostatka vještina
osigurati djelotvorno sudjelovanje socijalnih partnera u oblikovanju politika i ojačati socijalni dijalog
dodatno poboljšati poslovno okruženje i očuvati makrofinancijsku stabilnost.
Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju
U prijedlogu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju potvrđuje se da se Unijino tržište rada u potpunosti oporavilo od pandemije bolesti COVID-19, da dobro funkcionira i da od trećeg tromjesečja 2021. nadmašuje stope zaposlenosti prije pandemije. Unatoč snažnom rastu, mladi, žene i ranjive skupine, kao što su osobe s invaliditetom ili migrantskog podrijetla, trebaju dodatnu potporu da bi se uključili na tržište rada. Potrebno je ojačati politike potpore radnicima radi stjecanja traženih vještina kako bi se ublažili rizici znatnih nestašica radne snage i vještina te pružila potpora prelasku s jednog radnog mjesta na drugo na tržištima rada koja se mijenjaju, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Promicanje pravedne tranzicije na tržištu rada važno je za postizanje glavnih ciljeva EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja i vještina, koji su integrirani u Zajedničko izvješće o zapošljavanju.
Povećanja cijena od 2021., koja su ubrzana ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, stvorila su pritisak na gospodarstvo i kućanstva u Uniji. Rast realnog BDP-a usporio se u proljeće 2022., a realni dohodak kućanstava smanjio se prvi put nakon pandemije bolesti COVID-19. U tom su kontekstu kolektivno pregovaranje te pravedne i primjerene minimalne plaće djelotvorni instrumenti za očuvanje kupovne moći i promicanje zapošljavanja. Te je mjere potrebno dopuniti mjerama za proširenje opsega i veću primjerenost zaštite minimalnog dohotka. Time će se pridonijeti i glavnim ciljevima EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja i smanjenja siromaštva.
Kontekst
Europski semestar okvir je za koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja država članica. Od uvođenja 2011. afirmirao se kao forum za raspravu o izazovima država članica Unije u području fiskalne i gospodarske politike te politike zapošljavanja u okviru zajedničkog godišnjeg okvira, a tu ulogu ima i u fazi oporavka i u potpori zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta NextGenerationEU, čiji proračun iznosi 723,8 milijardi eura u zajmovima i bespovratnim sredstvima za potporu reformama i ulaganjima država članica Unije. Svrha mu je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa te europska gospodarstva i društva učiniti održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije.
Više informacija:
Pitanja i odgovori o Europskom semestru 2023.: jesenski paket
Jesenski paket europskog semestra – dokumenti
Europski semestar
Jesenska gospodarska prognoza 2022.
Plan REPowerEU
Instrument NextGenerationEU
Izvor: Europska komisija
Izvor/foto: Stockvault
Pročitajte više » | Napisano 25.11.2022.
Potpisan sporazum o suradnji s Gospodarskom komorom Kosova
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil i predsjednik Gospodarske komore Kosova Lulzim Rafuna potpisali su Sporazum o suradnji kojim se utvrđuju načini suradnje u području obrazovanja te komercijalnih i gospodarskih aktivnosti.
Predsjednik Kratohvil istaknuo je kako ovaj sporazum otvara vrata suradnji usmjerenoj na jačanje konkurentnosti obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva. „Zadovoljstvo nam je i čast što ćemo vam imati priliku prenijeti naša znanja, iskustva i najbolje prakse u području strukovnog obrazovanja te razvijati suradnju i na ostalim područjima s ciljem jačanja kosovskog i hrvatskog obrtništva i poduzetništva“, poručio je predsjednik HOK-a.
Predsjednik Gospodarske komore Kosova Lulzim Rafuna istaknuo je kako je ovo tek prva stepenica suradnje u zajedničkom interesu obrtnika i poduzetnika dviju zemalja. Kao područje od posebnog interesa izdvojio je strukovno obrazovanje te poručio kao žele slijediti hrvatski primjer i pronaći model koji najbolje odgovara kosovskom gospodarstvu i obrazovnom sustavu.
Suradnja Hrvatske obrtničke komore i Gospodarske komore Kosova za cilj ima jačane i razvoj bilateralne gospodarske suradnje između dvije partnerske institucije.
Pročitajte više » | Napisano 24.11.2022.