Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Podsjetnik: Fiskalizacija - uvodi se QR kod kao sastavni dio računa
Iako je Hrvatska obrtnička komora u vrijeme e-Savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uložila primjedbe kojima traži ukidanje ove obveze ili barem produljenje roka za prilagodbu poreznih obveznika, od 1. siječnja 2021. godine obveznici fiskalizacije izdavanja računa trebaju na svojim računima obvezno navesti QR kod.
U skladu s čl. 2. Zakona o fiskalizaciji i čl. 18.a st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadržava zapis određenog seta podataka. Taj kod stvara obveznik fiskalizacije izdavanja računa i ispisuje ga na računu kao obvezni sadržaj računa.
Od 1. siječnja 2021. godine QR kod bit će obvezan dio sadržaja računa u skladu s čl. 9. Zakona o fiskalizaciji, ali samo onih računa koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine.
Osnovni je razlog uvođenja QR koda da građani mogu provjeriti račune na temelju čl. 27. Zakona o fiskalizaciji. U čl. 27. Zakona o fiskalizaciji navedeno je da kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana izdavanja računa.
Provjera računa obavlja se slanjem SMS poruke ili upitom na web-servis, dostupan na mrežnoj stranici Porezne uprave.
QR kod kao obvezni sadržaj računa, u skladu s čl. 18.b st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, treba minimalno sadržavati zapis sljedećih podataka:
1. URL adresa do web-stranice Porezne uprave za provjeru računa
2. JIR ili zaštitni kod obveznika fiskalizacije
3. datum i vrijeme izdavanja računa
4. ukupnu svotu računa.
Pojedini dijelovi QR koda odvajaju se dodatnim separatorima. Pravilnik o fiskalizaciji uređuje kako se „stvara“ QR kod. Tako je u čl. 18.c Pravilnika o fiskalizaciji navedeno da se pri određivanju QR koda primjenjuje QR model 1 ili model 2 najmanje moguće inačice, a QR kod mora biti minimalne veličine 2 puta 2 cm, pri čemu prazan prostor sa svih strana QR koda mora biti minimalno 2 mm te usklađen sa standardom ISO/IEC 15415. Propisano je također da QR kod mora imati minimalno „L“ (ECC level) razinu korekcije pogreške. QR kod koji će se nalaziti na računu ne smije biti ispisan na slici ili logu niti sadržavati sliku ili logo.
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIPREMILA PO-SD Z I PO-SD OBRASCE
S obzirom na veliki izazov ispunjavanja novih obrazaca koje su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka, dužni predati zaključno do 15. siječnja 2021. godine Hrvatska obrtnička komora izradila je obračunske obrasce koji se nakon unosa podataka „sami“ popunjavaju za potrebe poreznih obračuna.
Kako smo već istaknuli, obrtnici „paušalisti“ su najkasnije do 15. siječnja 2021. godine dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na Obrascu PO-SD, a od ove godine i obrazac PO-SD Z ukoliko su obrt obavljali s ortakom ili ortacima.
Hrvatska obrtnička komora je tijekom 2018. i 2019. godine tražila izmjenu načina oporezivanja obrtnika ortaka, na način da „svaki ortak plaća svoj dio“, a ne da se primici svakog ortaka oporezuju zasebno, čime su u konačnici zajedno plaćali veći porez na dohodak. Ministarstvo financija izmijenilo je stoga Pravilnik o porezu na dohodak u djelu obračuna dohotka pojedinog ortaka te je od 1. siječnja 2020. godine na snazi i obrazac PO-SD Z.
Posebno se zahtjevno u praksi pokazuje „kombinacija“ gdje jedan dio godine obrtnik posluje samostalno, a drugi dio godine posluje kao ortak. Pripremljeni Excel obrasci u nastavku sigurno će vam omogućiti lakši izračun!
Podsjećamo da primljena potpora za očuvanje radnih mjesta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (COVID-19) ne ulazi u primitke.
Obrasce je moguće predati u papirnatom obliku (u nadležnoj poreznoj ispostavi) ili elektronskom (putem sustava ePorezna).
Excel obrazac moguće je preuzeti ispod ovog teksta, a niže se nalazi i primjer ispunjavanja obrazaca na konkretnom slučaju.
https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/hrvatska-obrtnicka-komora-pripremila-po-sd-z-i-po-sd-obrasce
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
Promjene poreznih zakona u 2021. godini
U Narodnim novinama br. 138/20. objavljene su izmjene i dopune u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Najveći dio izmjena i dopuna poreznih zakona u primjeni je od 1. siječnja 2021. godine, dok se neke odredbe počinju primjenjivati od 1. srpnja 2021. odnosno od 1. siječnja 2022. godine. U nastavku se daje sažet prikaz promjena koje donosi ovaj krug porezne reforme, a koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2021. godine.
Promjene u Zakonu o porezu na dohodak
Smanjuju se stope poreza na dohodak kako je prikazano u tablici u nastavku:
Red. br.
Vrsta dohotka
Stara stopa
Nova stopa
1.
Dohodak od nesamostalnog rada (plaća)
24% do 30.000,00 kn (mjesečno)
20% do 30.000,00 kn (mjesečno)
36% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)
30% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)
2.
Drugi dohodak
24%
20%
3.
Dohodak od najma (zakupa)
12%
10%
4.
Dohodak od imovinskih prava
24%
20%
5.
Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
24%
20%
6.
Dohodak od kapitala po osnovi kamata
12%
10%
7.
Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga
36%
30%
8.
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka
12%
10%
9.
Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica
24%
20%
10.
Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobitku
12%
10%
11.
Drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
54%
60%
12.
Godišnji porez na dohodak
24% do 360.000,00 kn
20% do 360.000,00 kn
36% iznad 360.000,00 kn
30% iznad 360.000,00 kn
Nove stope primjenjuju se od 1. siječnja 2021. godine, što znači za sve isplate od tog datuma nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti već pri obračunu plaće za prosinac 2020. koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine.
U slučaju ovjeravanja ugovora o najmu / zakupu kod javnog bilježnika porezni obveznik (najmodavac / zakupnik) od 1. siječnja 2021. godine nema obvezu prijave ostvarivanja dohotka nadležnoj ispostavi Porezne uprave nego to umjesto njega ima obvezu prijaviti javni bilježnik.
Trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatraju se plaćom.
Primitci po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne se smatraju se primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se takva vrsta primitka ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Ukida se oporezivanje stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do 12.500,00 kn, čime se ujednačava godišnji obračun poreza na dohodak za sve porezne obveznike.
Propisano je uvećanje obračunanog poreza na dohodak s 50 % na 100 % (porezna stopa uvećava se s 54 % na 60 %) po osnovi utvrđivanja poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.
Promjene u Zakonu o porezu na dobit
Porezni obveznici koji u poreznom razdoblju koje počinje teći od 1. siječnja 2021. godine ostvaruju prihode do 7,5 mil kn plaćati će porez na dobit po stopi od 10 %. Smanjenje se odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno. Poduzetnici koji u 2020. godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2021. godinu (u Obrascu PD za 2020.) primijeniti stopu od 10 %.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividenda i udjela u dobitku inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, s 12 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba, s 15 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
U poreznim razdobljima koja počinju teći od 1. siječnja 2021. godine porezno priznatim rashodom za kreditne institucije smatra se svota otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.
Promjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost
Povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7,5 mil kn na 15 mil kn. Svi porezni obveznici koji u 2020. godini nisu ostvarili isporuke veće od 15 mil kn, mogu, ako to žele, od 1. siječnja 2021. godine obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke dobara i usluga.
Zakonom se uređuje mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu na gotovo isti način kako je to sada uređeno čl. 71.zc Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19. – 114/20.).
Promjena u Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Mjerila za određivanje svote do koje može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika biti će određena Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
Uputa o postupanju obrta koji zbog štete uzrokovane potresom nisu u mogućnosti nastaviti s radom
S obzirom na izvanredne okolnosti u potresu pogođenom području u nastavku donosimo postupke koji su vam na raspolaganju ukoliko zbog nastalih šteta niste u mogućnosti nastaviti s radom:
OBUSTAVA OBAVLJANJA OBRTA - obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, koju promjenu je potrebno registrirati u Obrtnom registru u roku od 30 dana od dana obustave. Također, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile. Viša sila definira se kao izvanredne vanjske okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći ni otkloniti, kao što je potres. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti Ured za gospodarstvo najkasnije u roku od sedam dana nakon isteka vremena privremene obustave obavljanja obrta. Upis privremene obustave u Obrtnom registru moguće je učiniti pri ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, te putem elektroničke usluge e-Obrt Središnjeg državnog portala e-Građani, dostupno na: https://e-obrt.portor.hr/.
FISKALIZACIJA – Poreznoj upravi potrebno je prijaviti obustavu rada. Napominjemo da ako kasnite sa ovom prijavom, isto nije problem jer će Porezna uprava postupati po zahtjevu Hrvatske obrtničke komore – nije potrebno podnositi zahtjev za povrat u prijašnje stanje te neće biti kazne zbog propuštanja roka. Prijavu napravite nakon uspostave veze sa sustavom e Porezna.
DOPRINOSI - za vrijeme privremene obustave djelatnosti obrtnik je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim u propisanim slučajevima (rodiljni dopust, njega djeteta, bolovanje na teret HZZO, vojni rok). Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjev Vladi Republike Hrvatske da se svim obrtnicima (i njihovim zaposlenicima) sa područja pogođenog potresom isplati naknada minimalno u iznosu 4.000,00 kn i otpišu svi pripadajući doprinosi. U slučaju zatvaranja obrta, neće se moći koristiti ova mogućnost.
POREZ NA DOHODAK, POREZ NA DOBIT – za vrijeme privremene obustave obrta obrtnik ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza, ali može podnijeti zahtjev Poreznoj upravi da ne zadužuju akontacije poreza, uz dokaz da je obrt u privremenoj obustavi (rješenje ureda za gospodarstvo, izvadak iz Obrtnog registra).
KOMORSKI DOPRINOS – Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore donio je odluku o otpisu komorskog doprinosa za razdoblje 01.01.-31.03.2021. godine obrtnicima sa područja Sisačko moslavačke županije, zbog nastupa više sile.
DOSTAVA PROPISANIH OBRAZACA - Porezna uprava već je postupila po zahtjevu Hrvatske obrtničke komore te objavila da „Poduzetnici i/ili računovodstveni servisi s područja pogođenih potresom koji nisu u mogućnosti pravovremeno ispuniti obveze podnošenja propisanih izvješća Poreznoj upravi po svim osnovama, propisana izvješća mogu podnijeti naknadno tijekom siječnja 2021. godine, nakon ponovne uspostave veze sa sustavom e Porezna ili kada se stvore ostali potrebni preduvjeti, kao primjerice prikupljanje potrebne dokumentacije. U navedenim slučajevima nije potrebno podnositi pojedinačne zahtjeve za povrat u prijašnje stanje. Na knjigovodstvenim karticama poreznih obveznika neće se obračunavati kamate zbog kašnjenja prilikom podnošenja propisanih izvješća (obrazaca) uslijed nastalih okolnosti. Porezni obveznici koji nisu korisnici sustava ePorezna, a čijim je nadležnim ispostavama Porezne uprave uslijed potresa onemogućen rad, propisana izvješća mogu dostaviti na slijedeće adrese:
porezni obveznici s područja Petrinje i Gline propisana izvješća podnose na adresu Ispostave Petrinja u Gvozdu, Trg dr. Franje Tuđmana 6
porezni obveznici s područja Siska pravovremeno će biti obaviješteni o alternativnoj adresi Ispostave
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
Novi Zakon o strancima od 1. siječnja 2021. ukinuo kvotno zapošljavanje stranih radnika
Novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, prihvaćeni su zahtjevi Hrvatske obrtničke komore i drugih organizacija poslodavaca te je ukinut kvotni sustav zapošljavanja stranaca koji nije rješavao problem nedostupnosti osposobljene i stručne radne snage. U svrhu zaštite domaćeg tržišta rada uveden je postupak testa tržišta rada kojega je potrebno provesti pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova. U nastavku opisujemo postupak.
PRIBAVLJANJE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA
Poslodavac traži provedbu TESTA TRŽIŠTA RADA od strane HZZ-a
HZZ provodi TEST TRŽIŠTA RADA na način da provjerava stanje u evidenciji nezaposlenih osoba te ukoliko u evidenciji ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje, HZZ provodi postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
HZZ dostavlja poslodavcu OBAVIJEST o rezultatu TESTA TRŽIŠTA RADA najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca
Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa. Državljanin treće zemlje ili poslodavac upućuju zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljana treće zemlje ili prema sjedištu poslodavca. Zahtjevu se prilaže:
ugovor o radu
dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac
rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu ako se radi o zapošljavanju DTZ koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH
agencija za privremeno zapošljavanje uz zahtjev za izdavanje dozvole dužna je priložiti i ugovor o ustupanju radnika krajnjem korisniku.
O zahtjevu za izdavanje dozvole MUP odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
MUP po službenoj dužnosti traži mišljenje HZZ-a. Na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a, MUP može izdati dozvolu državljaninu koji ispunjava uvjete iz članka 59. Zakona o strancima.
HZZ ispituje uvjete za izdavanje pozitivnog mišljenja
HZZ će dostaviti MUP-u pozitivno mišljenje ako su ispunjeni uvjeti i poslodavac:
a) obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH
b) ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN:
• nema evidentiranog dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja
• dokaz o podmirenim obvezama utvrdit će se na temelju potvrde o stanju duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN - Porezna uprava
c) u zadnjih 6 mjeseci, ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH
• iznimno, poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području RH najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni
• poslodavac - fizička osoba ubraja se u broj zaposlenih
d) nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranje
• na zahtjev HZZ-a Ministarstvo pravosuđa i uprave dužno je dostaviti dokaz o ovim činjenicama
e) HZZ-a neće izdati pozitivno mišljenje, ako je broj zaposlenih radnika državljana RH odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 1/4 ukupno zaposlenih.
Ako HZZ uputi pozitivno mišljenje MUP-u, ono izdaje dozvolu za boravak i rad i dostavlja ju poslodavcu i državljaninu treće zemlje
Ako je mišljenje HZZ-a negativno, MUP će rješenjem odbiti zahtjev.
Novim Zakonom o strancima promijenjeni su i uvjeti za samozapošljavanje državljana trećih zemalja. Prema novim pravilima, državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz članka 111. Zakona o strancima i:
1. ako je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna
2. ako su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje tri hrvatska državljana, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. ako njegova mjesečna brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.
Tekst novog Zakona o strancima dostupan je ovdje.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_133_2520.html
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.