Izdvojene novosti


Poziv na SMExport tjedan

Poziv na SMExport tjedan


Međunarodna trgovačka komora (ICC) objavila je poziv na sudjelovanje u SMExport tjednu koji će se održati od 18. do 22. ožujka ove godine. Inicijativu su osmislili ConnectAmericas, platforma Međuameričke razvojne banke (IDB) i ICC u suradnji s Googleom, ExporTT-om, CAMACOL-om i JAMPRO-om. Događaj će biti virtualan, a sudjelovanje u njemu je besplatno.

Tijekom jednosatnih predavanja sudionici će dobiti znanje o temeljnim aktivnostima za konsolidaciju u međunarodnoj trgovini, o uspostavljanju učinkovite izvozne strategije, odabiru odgovarajućih međunarodnih tržišta te o tome kako prilagoditi svoj poslovni model za uspjeh u globalnom okruženju. Osim toga, sudionici će u svakom predavanju imati priliku komunicirati sa stručnjacima o svakoj od obrađenih tema i dobiti materijale putem kojih će moći primijeniti naučeno.

Gostujući govornik biti će Valle Garcia de Novales, potpredsjednik Komisije ICC-a za međunarodno trgovačko pravo i praksu, koji će održati predavanje o Incoterms pravilima 20. ožujka.

Obuka je namijenjena:

poduzetnicima iz malih i srednjih poduzeća (MSP) koji žele započeti ili ojačati svoje izvozne aktivnosti i istražiti poslovne mogućnosti na globalnim tržištima;
zaposlenicima MSP-ova koji žele proširiti svoje znanje o vanjskoj trgovini;
profesionalcima koji žele proširiti svoje znanje o vanjskoj trgovini radi pružanja kvalitetnijih usluga.
Termini održavanja: 18. – 22. ožujak u 15:00 sati (srednjeeuropsko vrijeme)

Predavanja će biti održana na engleskom jeziku, a sudionici koji su prisustvovali na više od 80% predavanja dobit će potvrdu o sudjelovanju.

ICC je svjetska organizacija koja predstavlja više od 45 milijuna tvrtki u više od 100 zemalja, a djeluje putem 93 nacionalna odbora pa tako i u Hrvatskoj. Glavna misija ICC-ja jest omogućiti uspješno poslovanje poduzećima diljem svijeta. Članice su vodeće svjetske tvrtke, mala i srednja poduzeća, poslovna udruženja i lokalne gospodarske komore.

Suosnivači ICC-ja Hrvatska su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska udruga banaka i Hrvatska obrtnička komora.





Više informacija i obrazac za registraciju u SMExport tjednu možete pronaći ovdje.

Pročitajte više » | Napisano 15.03.2024.

Dioklecijanovi podrumi domaćin Foruma cvjećara i Državnog prvenstva cvjećara HOK-a

Dioklecijanovi podrumi domaćin Foruma cvjećara i Državnog prvenstva cvjećara HOK-a

U organizaciji Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore, Dioklecijanovi podrumi u Splitu bit će 19. ožujka 2024. godine mjesto održavanja Državnog prvenstva cvjećara Hrvatske obrtničke komore. Pobjednik ovog natjecanja ujedno će predstavljati Hrvatsku na Europskom prvenstvu cvjećara, koje je planirano od 26. do 31. kolovoza 2025. godine u Haagu u Nizozemskoj. Sljedećega dana na istom mjestu održat će se Forum cvjećara koji će uključivati radionice stranih stručnjaka iz Francuske, Poljske i Slovačke pod vodstvom Simona Ogrizeka, predsjednika Florinta, te panel raspravu koja će uključivati iskustva i poslovni put priznatih hrvatskih cvjećara, a već sada je za edukaciju prijavljeno više od 70 sudionika. Suorganizator događanja je Udruženje obrtnika grada Splita, a odvija se u okviru renomirane manifestacije 47. Praznika cvijeća.

Pravo nastupa na Državnom natjecanju imaju isključivo obrtnici, a ocjenjivački sud će odabrati pobjednika temeljem kriterija ideje, boje, kompozicije i tehnike. Sveukupni pobjednik bit će natjecatelj s najviše osvojenih bodova. Pred stručnim ocjenjivačkim sudom, natjecatelji će se natjecati u četiri kategorije prema bodovnom sistemu FLORINT-a: izrada vjenčanog buketa, stol za dvoje, izrada slobodnog stručka i tema iznenađenja – fantazija. Nekoliko dana nakon natjecanja svi radovi i eksponati natjecatelja bit će izloženi u Dioklecijanovim podrumima.

Predsjednica Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore Edita Merćep ističe: "Ovo natjecanje pruža jedinstvenu priliku cvjećarima da istaknu svoje umijeće i pokažu što znaju. Dioklecijanovi podrumi prigodna su kulisa za predstavljanje majstorskog umijeća i vrijednih radova zlatnih ruku. Sigurna sam da će najbolji među njima pobijediti, ponosno nas predstavljajući na Europskom prvenstvu cvjećara u Nizozemskoj. Također, sigurna sam da su ovakva događanja od neizmjerne važnosti za promociju struke novim naraštajima, ali i promociju rada i vještina naših obrtnika njihovim sugrađanima te ćemo i u narednim godinama nastaviti inzistirati na održavanju ovih tradicionalnih manifestacija koje promiču lijepo, vrijedno i obrtničko. Važno je to za 568 aktivnih obrta koji trenutačno rade s cvijećem".

Ukupno je od početka polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti za zanimanje cvjećar – aranžer ispit položilo 2.305 osoba.

Pročitajte više » | Napisano 15.03.2024.

Ceh frizera i kozmetičara HOK-a: Potrebno je trogodišnje obrazovanje s više prakse i osiguranje ruku kao sredstva rada

Ceh frizera i kozmetičara HOK-a: Potrebno je trogodišnje obrazovanje s više prakse i osiguranje ruku kao sredstva rada

thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
„Majstore ljepote 2024.“ posjetilo više od 300 sudionika - na natjecanjima sudjelovala 33 profesionalca i 89 učenika

Prvi „Majstori ljepote 2024._Dani frizera i kozmetičara HOK-a“ okupili su u protekla tri dana više od 300 predstavnika struke na Zagrebačkom Velesajmu. Održan je zanimljiv panel na temu stanja u struci, predavanja o poticajima za naukovanje te potrebama preventivnih pregleda i uključenja struke u osvještavanje klijenata o njihovoj važnosti. Zahvaljujući suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Andrija Štampar“, posjetiteljice su tijekom događanje mogle besplatno napraviti mamografski pregled.

Subotu su obilježili svjetski poznati stručnjaci i jedan domaći koji je educirao i zabavio sve posjetitelje manifestacije. Naime, svjetski poznati frizer i edukator Farrukh Shamuratov i svjetska prvakinja u kozmetičkoj njezi Pei Wang educirali su okupljene frizere i kozmetičare svaki u svojem jednoiposatnom showu, demonstriravši iznimnu vještinu. Naš Davor Bilman je zahvaljujući Skeneru osobnosti naučio okupljene kako unaprijediti svoju komunikaciju s klijentima.

U sklopu događanja je održano Školsko natjecanje frizerskih škola Hrvatske u kojima je u tri kategorije sudjelovalo 89 učenika iz 26 škola. U kategoriji „Valovita frizura“ zlato, srebro i broncu su odnijeli učenici Obrtničke škole Gojka Matuline iz Zadra, Srednje škole Ivan Švear iz Ivanić-Grada i Srednje škole Dugo Selo, dok su pobjednici u kategoriji „Izbrijavanje do kože“ došli iz zadarske Obrtničke škole Gojka Matuline (zlato), Srednje škole Jure Kaštelan iz Omiša (srebro) i Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića (bronca). Učenici Industrijske obrtničke škole Slatina, Gospodarske škole Čakovac i SSŠ Varaždin odnijeli su prve tri medalje u kategoriji „Romantična vjenčana frizura“.

Na Državnom natjecanju za frizere i kozmetičare sudjelovalo je 33 natjecatelja u devet kategorija iz cijele Hrvatske, o njihovoj vještini odlučivao je jak međunarodni žir sastavljen od sudaca iz Engleske, Crne Gore i Hrvatske, a o pobjednicima u tri kategorije odluku je donio osobno i Farrukh Shamuratov.

Ovim povodom se sastao Ceh frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore i donio te predstavio zaključke koje će uputiti nadležnim tijelima na postupanje, a u cilju unapređenja struke. Uz kontinuirane zahtjeve za poreznim rasterećenjem, (1) članovi Ceha unutar svog mandata radit će na modernizaciji majstorskih ispita, kao i na standardizaciji kako bi uvjeti polaganja ispita bili ujednačeni za sve polaznike majstorskih ispita, a budući da na tržištu trenutno ne postoji polica osiguranja koja omogućuje osiguranje ruku frizera i kozmetičara kao sredstva rada, Ceh frizera i kozmetičara inicirat će sastanak s predstavnicima osiguravajućih kuća kako bi kreirali ponudu police osiguranja prema potrebama struke (2). Članovi Ceha zalažu se da za poticaje za samozapošljavanje mogu aplicirati isključivo osobe koje su prijavljene kao nezaposlene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje minimalno 6 mjeseci kako se iste ne bi zloupotrebljavalo, a vlasnike obrta koji zbog navedenih poticaja gube zaposlenike stavljalo u nepovoljniji položaj (3) te će se nastaviti zalagati za jedinstveni model obrazovanja za 3 različita zanimanja - kozmetičar, frizer i pediker, što podrazumijeva trogodišnje obrazovanje s više praktičnog rada, pri čemu smatraju da je za upis za navedena zanimanja potrebna provjera fine motorike učenika te će takav stav zauzeti i zastupati pri izradi kurikuluma za zanimanja iz sektora osobnih usluga (4).

„Brojke potvrđuju da smo zaista rastuća snaga, vjerujem da je to najviše zbog toga što veliki broj predstavnika struke teži izvrsnosti i kontinuiranom usavršavanju. U ovom trenutku imamo 8.807 obrta u Cehu frizera i kozmetičara HOK-a, unatrag pet godina ima nas 42 % više, samo u proteklih godinu dana 10 % više. Među prva tri zanimanja po broju položenih ispita upravo su majstori frizeri. U 2023. dobili smo 89 novih majstora frizera, kao i 18 novih majstora kozmetičara koji su na taj način potvrdili iznimna teorijska znanja i praktične vještine te će uslijed dobivenog pečata kvalitete postati još traženiji na tržištu. Upravo na nama majstorima frizerima je obaveza da promoviramo majstorski ispit i njegove prednosti za nastavak karijere svakog frizera“, istaknula je tijekom svojeg izlaganja predsjednica Ceha frizera i kozmetičara HOK-a Martina Gregur.


Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Državno prvenstvo frizera i kozmetičara HOK-a i Školsko natjecanje učenika frizera_pobjednici.pdf 118.98 KB

Pročitajte više » | Napisano 12.03.2024.

Otvorene su prijave za Nagradu Europske unije za ekološku proizvodnju 2024.

Otvorene su prijave za Nagradu Europske unije za ekološku proizvodnju 2024.

New organic rewards
Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije objavila je poziv na podnošenje prijava za treće po redu Nagrade Europske unije za ekološku proizvodnju. Ovim se nagradama odaje priznanje različitim dionicima u ekološkom vrijednosnom lancu i njihovim inovativnim, održivim i inspirativnim projektima koji stvaraju stvarnu dodanu vrijednost za ekološku proizvodnju i potrošnju hrane u EU-u.

Nagrade za ekološku proizvodnju prvi su primjer ekoloških nagrada na razini EU-a, a osmišljene su u okviru Akcijskog plana za ekološku proizvodnju koji je Europska komisija predstavila 2021. godine. Akcijski plan se sastoji od 23 mjere, a jedan od njegovih glavnih ciljeva je da do 2030. godine 25 % poljoprivrednog zemljišta Unije bude u okviru ekološkog uzgoja. Planom se želi potaknuti ekološka proizvodnja odnosno potražnja potrošača za ekološkim proizvodima što, među ostalim, zahtijeva veću svijest javnosti o značajkama i koristima ekološke proizvodnje; upravo je to jedna od uloga ovih nagrada za izvrsnost u vrijednosnom lancu ekoloških proizvoda. Kako navodi Komisija, povećanje ekološke proizvodnje doprinosi smanjenju upotrebe kemijskih gnojiva i pesticida te pozitivno utječe na bioraznolikost, okoliš i klimu, dugoročnu plodnost tla te na dobrobit ljudi i životinja; zbog toga je ono ključno za ostvarenje ciljeva Plana.

Građani EU-a sve više cijene ekološke proizvode, što je vidljivo u porastu prometa trgovine na malo ekološkim proizvodima za 128 % u posljednjih 10 godina. Daljnji rast povjerenja potrošača u takve proizvode i potražnja za njima, ključni su za poticanje poljoprivrednika za prelazak na ekološku proizvodnju.

Program nagrađivanja za ekološku proizvodnju sastoji se od osam nagrada u sedam kategorija:

najbolji ekološki poljoprivrednik i poljoprivrednica
najbolja organska regija
najbolji organski grad
najbolji organski bio-okrug
najbolje malo i srednje poduzeće (MSP) za preradu ekološke hrane
najbolji MSP koji se bavi prodajom ekološke hrane
najbolji restoran koji poslužuje ekološki uzgojenu hranu.
Godine 2022. Europska je komisija po prvi put dodijelila Nagrade dobitnicima iz Austrije, Belgije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Švedske, a 2023. dobitnici su bili iz Španjolske, Grčke, Portugala, Austrije, Njemačke i Irske.

Postupak prijava za ovogodišnje Nagrade otvoren je za prijavitelje projekata do 12. svibnja, a svečanost dodjele održat će se 23. rujna, na Dan ekološke proizvodnje EU-a, uz zajedničku organizaciju Europske komisije, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog odbora regija te organizacija COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe, uz sudjelovanje Europskog parlamenta i Vijeća u ocjenjivačkom žiriju.

Svoje projekte mogu prijaviti akteri ili institucije iz država članica EU-a duž ekološkog vrijednosnog lanca, a uz poljoprivrednike, bio-okruge i poduzeća, mogu se uključiti i gradovi i regije koji na bilo koji način promiču ekološku proizvodnju, primjerice posluživanjem organskih obroka pacijentima ili učenicima.

Prijave se obavljaju na svim službenim jezicima EU-a putem internetskog obrasca.

Ocjenjivački žiri procijenit će prijave koje ispunjavaju uvjete prema kriterijima izvrsnosti, inovacija, održivosti i mogućnosti repliciranja projekta u EU-u.

Pozadina

Ekološka poljoprivreda predstavlja sektor privlačan europskim poljoprivrednicima zbog dobrobiti koje donosi okolišu, gospodarstvu i društvu. Promicanje ekološke proizvodnje također je važna značajka Europskog zelenog plana te strategije „Od polja do stola" i Strategije za bioraznolikost.

U skladu s Akcijskim planom EU-a za razvoj ekološke proizvodnje, Komisija radi na daljnjem promicanju ekološke proizvodnje. U tom je kontekstu od država članica zatraženo da u svojim Strateškim planovima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i u svojim nacionalnim akcijskim planovima za ekološku proizvodnju, utvrde ciljne vrijednosti za ekološku poljoprivredu i proizvodnju te da pri tome budu ambiciozni. Od siječnja 2023. u okviru ZPP-a pruža se financijska potpora za prijelaz na ekološku poljoprivredu i njeno održavanje, a u rujnu je objavljeno Izvješće o provedbi Akcijskog plana za razvoj ekološke proizvodnje, u kojem se ističe znatan napredak koji je sektor dosad ostvario.

Udio poljoprivrednog zemljišta EU-a u okviru ekološkog uzgoja povećao se za više od 50 % u razdoblju 2012. – 2020., uz godišnje povećanje od 5,7 %. Očekuje se da će oko 10 % ukupne poljoprivredne površine 2027. primati potporu ZPP-a za ekološki uzgoj, što je udvostručenje u odnosu na 2020.; ta će potpora, zajedno s mjerama za poticanje daljnjih ulaganja u ekološku poljoprivredu, imati važnu ulogu u postizanju ciljeva Akcijskog plana EU-a. (izvor: europa.eu)

Više informacija o Nagradama i obrazac za prijavu, možete pronaći ovdje.

Informativnom letku o Akcijskom planu EU-a za razvoj ekološke proizvodnje možete pristupiti ovdje.

Informacije o Strateškom planu u okviru ZPP-a Republike Hrvatske možete pronaći ovdje.

Foto: europa.eu

Pročitajte više » | Napisano 07.03.2024.

Paket za oporavak Europe podupire gospodarski oporavak Hrvatske

Paket za oporavak Europe podupire gospodarski oporavak Hrvatske

Oporavak Europske unije od gospodarskih, financijskih i socijalnih posljedica pandemije te ruske invazije na Ukrajinu, ključan je za ostvarivanje gospodarskih interesa Republike Hrvatske.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) privremeni je instrument Europske komisije u sklopu plana NextGenerationEU, kojim se želi postići da Unija iz aktualne krize izađe snažnija i otpornija. U okviru RRF-a, Komisija sredstva dobivena zaduživanjem na tržištima kapitala, dodjeljuje državama članicama za reforme i ulaganja kojima će učiniti svoja gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za zelenu i digitalnu tranziciju te odgovoriti na izazove definirane u Europskom semestru; iz RRF-a je Hrvatskoj do sada isplaćeno 2,9 milijardi eura.

Gospodarsko okruženje

U Zimskoj prognozi Komisije za Hrvatsku, procjenjuje se da će rast BDP-a zabilježen 2023., ostati stabilan i iznositi 2,6 %. Iako se izvoz roba prošle godine smanjio zbog slabe vanjske potražnje, ukupna (neto) trgovinska bilanca pozitivno je pridonijela rastu BDP-a zbog rasta izvoza usluga (uglavnom turizma) nakon uvođenja eura i pristupanja Hrvatske šengenskom području početkom 2023. Rast potrošnje kućanstava trebao bi se ubrzati s padom inflacije, a zaposlenost i plaće i dalje bi trebale rasti, čemu će pridonijeti reforma u javnom sektoru. U 2025. očekuje se rast BDP-a na 2,8 %.

Što se tiče inflacije, predviđa se da će nastaviti trend pada; 2023. je, sa 10,7 % iz prethodne godine, pala na 8,4 %, za 2024. se predviđa da će iznositi 2,5 %, a za 2025. godinu 2 %.

Europska gospodarska prognoza























Što plan oporavka donosi Hrvatskoj?

Instrument NextGenerationEU je financijski poticaj Hrvatskoj da provede ulaganja i reforme kako bi ubrzala prelazak na održivo i otporno gospodarstvo, uklonila prepreke trajnom rastu, osigurala socijalnu koheziju te postala bolje pripremljena za buduće izazove i mogućnosti koje proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije.

Uz navedeno, kao odgovor na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom tržištu energije, Komisija je pokrenula plan REPowerEU u okviru kojeg je Hrvatska, kao i druge države Unije, ažurirala svoj Plan za oporavak i otpornost mjerama za uštedu energije, poticanje obnovljivih izvora energije i diversifikaciju opskrbe energijom. Vijeće EU-a je u prosincu 2023. odobrilo ažurirani hrvatski Plan, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU. Plan sadrži 157 investicija i 78 reformi, od kojih će 39 % poduprijeti klimatske ciljeve, a 20 % digitalnu tranziciju.

U području klimatskih politika i politika za zaštitu okoliša, Plan uključuje ulaganja od oko 2 milijarde eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa te 723 milijuna eura u održivu mobilnost, posebno u nadogradnju željezničkih pruga, postavljanje postaja za punjenje električnih vozila te uvođenje vozila i plovila s nultom stopom emisija. Također potiče ulaganja u gospodarenje otpadom i vodama, kružno gospodarstvo, razvoj zelenih vještina (posebno u građevinskom sektoru), proizvodnju iz obnovljivih izvora energije te očuvanje bioraznolikosti i ekosustava. Planiraju se i aktivnosti podizanja svijesti građana o zelenoj tranziciji te sredstva za razvoj strategija zelene urbane obnove.

Plan sa 658 milijuna eura potiče prelazak na niskougljično gospodarstvo kroz modernizaciju energetske infrastrukture i proizvodnju naprednih biogoriva i vodika iz obnovljivih izvora, a sa 542 milijuna eura poduprijet će poduzeća u projektima za poticanje zelenog gospodarstva, održivog turizma i zelenih tehnologija.

Vezano uz digitalnu tranziciju, Plan uključuje digitalizaciju javne uprave uz stvaranje jedinstvene kontaktne točke za javne usluge, uvođenje digitalne osobne iskaznice te povećanje digitalne povezivosti, posebno u ruralnim područjima i područjima bez signala. Plan također predviđa ulaganja u digitalizaciju visokog obrazovanja putem e-učenja i digitalnih alata za poučavanje.

2,9 milijardi eura predviđeno je za povećanje kapaciteta elektroenergetske mreže, uspostavu gospodarstva temeljenog na vodiku putem doline sjevernog Jadrana, povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i mreže za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj te ublažavanje energetskog siromaštva.

Plan potiče i gospodarsku i socijalnu otpornost Hrvatske; oko 2 milijarde eura bit će uloženo u obrazovanje i istraživanje, prvenstveno kroz izgradnju i nadogradnju škola i vrtića, a 277 milijuna eura bit će uloženo u politike tržišta rada, s ciljem poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja te poboljšanja sustava socijalnih naknada i usluga. 739 milijuna eura dodijelit će se mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnog opterećenja i regulatornih zahtjeva te olakšavanjem financiranja poduzeća.

Sve mjere moraju biti dovršene do kolovoza 2026.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Foto: croatia.representation.ec.europa.eu

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Pročitajte više » | Napisano 07.03.2024.