Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Hrvatsko obrtništvo snažnije i glasnije nego ikad: na Akademiji HOK-a odana priznanja najboljim hrvatskim obrtnicima
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
Više od 142 tisuće obrta, gotovo 256 tisuća zaposlenih i gotovo 48 tisuća novih obrta u posljednjih pet godina najbolji su pokazatelji snage hrvatskog obrtništva.
Danas je u Zagrebu održana svečana Akademija Hrvatske obrtničke komore, povodom 32. Dana HOK-a na kojoj su tradicionalno dodijeljena najviša priznanja obrtnicima koji su svojim radom, znanjem i predanošću dali izniman doprinos razvoju hrvatskog obrtništva. Na svečanosti su uručene Statue i Plakete „Zlatne ruke“, majstorska diploma te nagrade „Šegrt Hlapić“ za najboljeg učenika, mentoricu i strukovnu školu koje stvaraju budućnost hrvatskog obrtništva.
Uz domaćina, predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dalibora Kratohvila, na svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomislav Ćorić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Ivica Mesić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić te brojni predstavnici institucija, gospodarstva i komorskog sustava.
Najviše priznanje Hrvatske obrtničke komore Statua "Zlatne ruke" pripalo je Adolfu Cvancingeru, vlasniku Promes-Cvanciger, mesarskog, uslužnog i trgovačkog obrta iz Siska, Darinku Jelenoviću, vlasniku stolarskog obrta Ambienta s Krka, Stjepanu Kenjeriću, vlasniku obrta za usluge, proizvodnju i trgovinu Elektromontaža Kenjerić iz Čađavice, Darku Lončaru, vlasniku obrta Transporti Lončar iz Maruševca te Mirzi Šabiću, vlasniku proizvodno-trgovačkog obrta Muška moda Šabić iz Zagreba.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako hrvatsko obrtništvo danas predstavlja jednu od najstabilnijih sastavnica hrvatskog gospodarstva, koje raste iz godine u godinu, u svim dijelovima Hrvatske. Naglasio je da iza svake statistike stoje ljudi koji svakodnevno stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju, obrazuju mlade i čuvaju tradiciju obrtničkih zanimanja.
Više od 142 tisuće obrta, gotovo 256 tisuća zaposlenih i gotovo 48 tisuća novih obrta u posljednjih pet godina najbolji su pokazatelji snage hrvatskog obrtništva. „Hrvatsko obrtništvo nikada nije bilo snažnije, ali ni glasnije. Obrtnici traže da ih se čuje i da budu uključeni kada se donose odluke koje određuju njihov svakodnevni život i poslovanje. Vjerujemo u dijalog, argumente i partnerstvo jer samo tako možemo stvarati bolje uvjete za rad i poslovanje obrtnika.
Danas u Hrvatskoj posluje više od 142 tisuće obrta. To nisu samo brojke – to su ljudi, njihove obitelji i njihove životne priče. Obrtnici svakoga dana grade, popravljaju, proizvode, stvaraju i svojim radom doprinose hrvatskog gospodarstva. Hrvatska obrtnička komora ostat će snažan i odgovoran partner institucijama i društvu, ali prije svega kuća hrvatskih obrtnika – mjesto koje štiti njihove interese, zagovara bolje uvjete poslovanja i stvara temelje za buduće generacije majstora“, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
U ime resornog ministra Šušnjara okupljenima se obratio državni tajnik Ivo Milatić: „Samo u prvoj polovini ove godine otvoreno je 8.900 novih, što pokazuje da sve više ljudi u obrtništvu prepoznaje priliku za razvoj, poduzetništvo i sigurnu budućnost S Ovi nas rezultati obvezuju da nastavimo stvarati uvjete u kojim se hrvatsko obrtništvo može još snažnije razvijati. Zato ulažemo ono što donosi najveću dugoročnu vrijednost, a to su obrazovanje, naukovanje i razvoj stručnih kompetencija.“ Milatić je uručio nagrade „Šegrt Hlapić“ koje već tradicionalno Hrvatska obrtnička komora dodjeljuje u suradnji s Ministarstvom gospodarstva. Ovogodišnja najbolja učenica strukovne škole je Iva Radoš, učenica Obrtničke škole Požega, najboljom strukovnom školom proglašena je Strukovna škola Đurđevac, dok je priznanje za najbolju mentoricu pripalo Aniti Nikić, vlasnici Frizerskog salona „Katarina“ iz Oroslavja.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, čestitao je nagrađenima koji svojim radom postavljaju visoke standarde i predstavljaju najbolje od hrvatskog obrtništva.
„Doprinos naših obrtnika daleko nadilazi gospodarske pokazatelje. Oni svojim svakodnevnim radom stvaraju novu vrijednost, otvaraju radna mjesta, razvijaju lokalnu zajednicu i jačaju otpornost hrvatskog gospodarstva. Biti obrtnik nije samo gospodarska djelatnost, nego spoj poduzetništva, odgovornosti, kreativnosti i tradicije. Vlada Republike Hrvatske obrtnika vidi kao važnog partnera u daljnjem razvoju gospodarstva i povećanju njegove konkurentnosti“, izjavio je potpredsjednik Vlade Ćorić.
Vezano za temu antiinflacijskih mjera koja je u ovom trenutku posebno bitna obrtnicima istaknuo je kako Vlada provodi izmjene poreznog tretmana odmjereno.
„Naš cilj nije mijenjati ono što funkcionira, već osigurati da porezni režim u Hrvatskoj bude dugoročno održiv, ali i porezno pravedan prema svim oblicima rada i poduzetništva, s ciljem da u godinama koje dolaze ostane jedan od najpoticajnijih poreznih režima za malo poduzetništvo u Europi”. Na kraju je dodao kako vjeruje da će hrvatsko obrtništvo i dalje ostati jedan od stupova hrvatskog gospodarstva.
Govoreći o proteklim godinama, Kratohvil je naglasio kako je Hrvatska obrtnička komora u stalnom dijalogu s Vladom i drugim institucijama ostvarila niz konkretnih pomaka za obrtnike – povećani su pragovi za ulazak u sustav PDV-a i paušalno oporezivanje, izboreno je pravo rada uz dio mirovine, unaprijeđen je položaj obrtnika u natječajima za bespovratna sredstva, povećane su naknade za obrtnice majke, ojačan sustav cehova i sekcija te dodatno unaprijeđeno strukovno obrazovanje i sustav majstorskih ispita.
Istaknuo je kako time posao nije završen. „Borba za obrtnike ne prestaje. Pred nama su i dalje pitanja poreznog i administrativnog rasterećenja, nedostatka radne snage, sive ekonomije i daljnjeg jačanja strukovnog obrazovanja. Hrvatska obrtnička komora i dalje će ostati čvrsto na strani hrvatskih obrtnika i nastavit će se boriti da se njihov glas čuje ondje gdje se donose odluke.“ dodao je Kratohvil.
Posebnu je pozornost predsjednik HOK-a posvetio budućnosti obrtništva kroz ulaganje u majstorsko zvanje. U protekloj godini položeno je 929 majstorskih ispita, a ove jeseni započinje projekt „Unaprjeđenje majstorskog zvanja“, vrijedan 3,8 milijuna eura – najveće ulaganje u sustav majstorskih ispita od njegova uvođenja.
U ime svih ovogodišnjih majstora majstorsku diplomu primio je Marko Zaharija, majstor elektroinstalater iz Poreča, kao predstavnik 424 obrtnice i obrtnika koji su tijekom godine položili majstorski ispit.
Plaketu „Zlatne ruke“ ove je godine primilo sedam istaknutih obrtnica i obrtnika: Ljubica Brdar, Mato Brlošić, Tihomir Košćak, Ana Maksimović, Darko Novosel, Danijela Piteša i Damir Špehar.
Pročitajte više » | Napisano 30.06.2026.
Reakcija HOK-a: Paušalni obrtnici nisu porezna oaza, nego ljudi koji svojim radom stvaraju vrijednost
Hrvatska obrtnička komora odbacuje tvrdnje koje su se pojavile u javnom prostoru kojima se paušalni obrtnici pokušavaju prikazati kao „porezna oaza“ te upozorava da se javna rasprava o poreznom sustavu ne smije temeljiti na pojednostavljenim usporedbama, netočnim interpretacijama podataka i stigmatizaciji desetaka tisuća građana koji zakonito posluju.
„Iza svakog paušalnog obrta stoje ljudi koji su odlučili preuzeti poslovni rizik, sami pronaći klijente, sami osigurati prihod za svoju obitelj i uredno podmirivati svoje porezne obveze uz neizvjesnost bolovanja, godišnjeg odmora i drugih prava, a paušalni način poslovanja većini je i poticaj da krenu u poduzetničke vode. Uz sve izazove s kojima se obrtnik susreće smatramo da je duboko nepravedno etiketirati baš obrtnike kao one koji narušavaju tržišnu utakmicu i uživaju u poreznoj oazi“, izjavio je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.
Posebno zabrinjava što se u raspravi o paušalnim obrtima koriste podaci koji stvaraju pogrešan dojam o stvarnom stanju. Podatak da je broj obrta porastao s 90.968 na više od 133 tisuće u posljednjih pet godina odnosi se na ukupan broj registriranih obrta u Hrvatskoj, a ne na broj paušalnih obrta, kako navodi HUP u svojoj tjednoj analizi. Takvo poistovjećivanje različitih kategorija stvara pogrešan zaključak da je rast obrtništva posljedica navodnih poreznih privilegija, umjesto činjenice da se sve više građana odlučuje na samozapošljavanje i poduzetništvo.
Hrvatski obrtnici posluju u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Ne koriste offshore strukture, ne premještaju dobit u inozemstvo i ne koriste složene modele poreznog planiranja. Oni izdaju i fiskaliziraju račune, plaćaju poreze i doprinose, zapošljavaju druge te svakodnevno stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo. Stoga je neprihvatljivo da ih se u javnom prostoru prikazuje kao problem koji treba rješavati.
Jednako je problematično i nepravedno uspoređivati porezno opterećenje zaposlenika i obrtnika bez uzimanja u obzir poslovnog rizika. Obrtnik nema zajamčenu plaću, nema sigurnost radnog mjesta, nema plaćeni godišnji odmor ni niz drugih prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Svaki mjesec mora sam osigurati primitak dovoljan za podmirenje svih obveza, bez ikakvog jamstva da će posao sutra postojati. Obrti nisu uzrok narušavanja tržišnog natjecanja. Riječ je pretežito o malim poduzetnicima koji vlastitim radom ostvaruju primitke, a ne o subjektima koji imaju tržišnu snagu za stvaranje značajnih poremećaja na tržištu. Problemi narušavanja tržišnog natjecanja nastaju prije svega kada veći poslovni subjekti koriste različite pravne oblike radi porezne optimizacije, a ne zbog djelovanja malih obrtnika koji svojim radom stvaraju vlastiti primitak i snose puni poduzetnički rizik.
Hrvatska obrtnička komora smatra da porezni sustav mora biti pravedan i održiv, ali i da ne smije kažnjavati one koji rade, stvaraju i razvijaju svoje poslovanje. Posebno zabrinjavaju prijedlozi koji bi dodatno opteretili upravo one obrtnike koji su uspjeli razviti stabilno poslovanje i povećati svoje primitke. Takve mjere ne bi pogodile „porezne oaze“, nego ljude koji svojim radom pune državni proračun i doprinose gospodarskom rastu ali i sudjeluju u izvoznoj bilanci.
Umjesto etiketiranja obrtnika, Hrvatskoj je potrebna ozbiljna i argumentirana rasprava o tome kako potaknuti poduzetništvo, samozapošljavanje i rast gospodarstva te pad inflacije. Hrvatska obrtnička komora poziva sve sudionike javne rasprave da koriste točne podatke i da se suzdrže od kvalifikacija koje neopravdano dovode u pitanje zakonitost i legitimnost poslovanja desetaka tisuća hrvatskih obrtnika.
Paušalni obrtnici nisu porezna oaza. Oni su obrtnici, poduzetnici, majstori, kreativci, stvaratelji svojim rukama. Da, i informatičari i prijevoznici, frizeri, poslovni savjetnici, dizajneri, groomeri, ugostitelji i brojni drugi građani koji vlastitim radom i trudom stvaraju vrijednost za lokalnu zajednicu i gospodarstvo u cjelini. Upravo zato zaslužuju poštovanje i ozbiljnu raspravu temeljenu na činjenicama, a ne etikete koje ih neopravdano prikazuju kao problem hrvatskog poreznog sustava.
Vezano za predstavljen paket antiinflacijskih mjera predstavnici HOK-a su na sastanku u Ministarstvu financija istaknuli kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana, smanjenja inflacijskih pritisaka i osiguravanja dugoročne održivosti javnih financija. Međutim, upozorili su kako povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji su odabrali paušalni oblik oporezivanja, posluju legalno i uredno podmiruju svoje obveze.
Komora je predstavila prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve paušalne obrtnike. Po pitanju povećanja oporezivanja HOK traži da svi razredi primitaka do 40.000 ostanu po dosadašnjem modelu dok bi se eventualne porezne korekcije razmatrale isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33%, a ne kako je najavljeno 267%. Takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a pritom sačuvao konkurentnost i održivost najvećeg dijela hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.
Pročitajte više » | Napisano 26.06.2026.
Važna obavijest za ugostitelje vezana uz prijavu promjene radnog vremena
Temeljem zahtjeva Hrvatske obrtničke komore, Porezna uprava odobrila je izuzeće prijave promjene radnog vremena na dane održavanja svih utakmica Svjetskog prvenstva 2026. u kojima sudjeluje hrvatska reprezentacija.
Svi ugostitelji mogu raditi produženo bez promjene radnog vremena poslovnog prostora u sustavu e-porezna ako su zadovoljeni ovi uvjeti:
vaša jedinica lokalne samouprave donijela je Odluku/Suglasnost o produženom radnom vremenu za vrijeme trajanja Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.
igra hrvatska nogometna reprezentacija
Više informacija dostupno je na poveznici: https://porezna-uprava.gov.hr/hr/iznimka-od-prijave-radnog-vremena-u-sustav-za-fiskalizaciju/8739
Foto: Magnific.com
Pročitajte više » | Napisano 24.06.2026.
Ne postoji obveza isticanja nove verzije naljepnice „Bez računa se ne računa!“
Povodom informacija koje su se posljednjih dana pojavile na društvenim mrežama o navodnoj obvezi nabave i isticanja nove verzije naljepnice „Bez računa se ne računa!“, obavještavamo obrtnike da takva obveza ne postoji.
Naime, sukladno članku 25. Zakona o fiskalizaciji, obveznici fiskalizacije dužni su u zatvorenom poslovnom prostoru, na svakom elektroničkom uređaju za izdavanje računa ili na drugom vidnom mjestu, istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun.
Istodobno, člankom 43. Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji propisano je da obveznici fiskalizacije koji već imaju istaknutu obavijest sukladno članku 25. Zakona, u obliku propisanom ranijim Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, mogu i dalje koristiti postojeću obavijest.
Stoga nema potrebe za nabavom ili zamjenom postojećih naljepnica, pod uvjetom da je obavijest već istaknuta u skladu s važećim propisima.
Foto: Magnific.com
Pročitajte više » | Napisano 24.06.2026.
Ugostitelje značajne obveze iz Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu očekuju od 2027. godine
Hrvatska obrtnička komora (HOK) zatražila je od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije službeno pojašnjenje primjene Uredbe (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu te njezina utjecaja na ugostiteljski sektor, nakon brojnih upita obrtnika i različitih interpretacija koje su se u posljednje vrijeme pojavile u javnosti.
„Hrvatska obrtnička komora podržava ciljeve smanjenja otpada i odgovornijeg korištenja resursa, no istodobno je važno voditi računa o tome da svaka nova obveza za ugostitelje znači i dodatne organizacijske, administrativne i financijske izazove. Upravo zato zatražili smo službeno tumačenje Ministarstva kako bismo našim članovima na vrijeme pružili jasne i točne informacije te otklonili nedoumice koje su se pojavile u javnosti. Naš je cilj da ugostitelji budu pravodobno upoznati sa svim promjenama, da imaju dovoljno vremena za prilagodbu te da se nove obveze provode na način koji neće ugroziti održivost njihova poslovanja. HOK će i dalje aktivno pratiti provedbu Uredbe te zastupati interese ugostitelja i svih ostalih obrtnika u dijalogu s nadležnim institucijama“, poručio je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokazuju da je tijekom 2023. godine na hrvatsko tržište stavljeno više od 320 tisuća tona ambalaže, odnosno oko 83 kilograma po stanovniku. Najzastupljeniji materijali bili su papir i karton (35%), staklo (27%) te plastika (22%). Ugostiteljski objekti svakodnevno koriste velike količine ambalaže za posluživanje hrane i pića, posebno u segmentu dostave i prodaje za van, zbog čega upravo ovaj sektor može dati značajan doprinos smanjenju nastanka otpada i povećanju uporabe višekratnih rješenja.
Iako je Uredba stupila na snagu 11. veljače 2025. godine, njezina se primjena uvodi postupno od 12. kolovoza 2026. godine, pri čemu se obveze koje se odnose na ugostiteljski sektor primjenjuju kroz više prijelaznih razdoblja tijekom narednih godina.
Prema službenom tumačenju Ministarstva, za ugostitelje su posebno važna tri područja koja Uredba uređuje:
Od 12. veljače 2027. godine - obveza omogućavanja ponovnog punjenja za hranu i napitke, odnosno korištenja vlastitih spremnika (take-away)
Od 12. veljače 2028. godine - obveza ponude ponovne uporabe u sektoru hrane i napitaka
Od 1. siječnja 2030. godine - ograničenje uporabe određenih formata jednokratne ambalaže
Sve detaljnije informacije o svakoj od ovih obaveza možete pronaći na web stranici Hrvatske obrtničke komore https://www.hok.hr/aktualno/sluzbeno-tumacenje-uredbe-202540-za-ugostiteljski-sektor
Europska komisija je objavila smjernice u kojima se navode primjeri formata ambalaže, izuzeća i tumačenja dijelova Uredbe, a koje će svakako pomoći ugostiteljima u prilagodbi na nove uvjete i propise. Smjernice za Uredbu (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu možete pročitati na EUR-Lex - C(2026)3702 - EN - EUR-Lex
Pravovremeno informiranje ugostitelja od iznimne je važnosti kako bi mogli kvalitetno planirati buduća ulaganja i prilagoditi poslovanje novim zahtjevima.
Hrvatska obrtnička komora poziva ugostitelje da se na vrijeme upoznaju s novim pravilima te razmotre modele poslovanja koji uključuju ponovno uporabljivu ambalažu i sustave ponovne uporabe. Pravodobna prilagodba omogućit će lakše ispunjavanje budućih regulatornih zahtjeva, ali i dodatno pozicionirati ugostiteljski sektor kao važnog partnera u provedbi zelene tranzicije i kružnog gospodarstva.
Pročitajte više » | Napisano 23.06.2026.